Saborska zastupnica Dalija Orešković bila je gošća Novog dana.
Na pitanje vjeruje li da bi sljedeći premijer mogao biti nestranačka osoba, Orešković kaže da ne vidi zašto se to ne bi ostvarilo. “Važnije do stranačke osobe je imati komepetentnu osobu koja će znati ostvariti cilj i znati napraviti ono što većina naših građana sad smatra nemogućim”, govori.
O tome kakva nas politička jesen očekuje, govori: “Kupljena većina je najsigurnija većina. O tome sam govorila kad sam analizirala postojeću situaciju i korupcijske rizike koji proizlaze iz sistema. Tragično je da od Bandićevih žetončića nismo promijenili ništa. Od ove većine ne treba očekivati ništa, oni mogu biti kočnica svakom mogućeg razvoja, promjena i napretka. Ova Vlada nema ambiciju pokrenuti suštinske reformske procese. Za njih bi i priprema bila konačan pad”, kaže dodajući da bi “oporba trebala od jeseni tražiti minimum zajedničkog nazivnika da se barem otvore neke važne teme” jer “vladajući ništa važno ne stavljaju na dnevni red”.
Orešković kaže i kako njena stranka zaziva teritorijalni preustroj.
Govoreći o pravosuđu, Orešković kaže kako je problem Vrhovnog suda problem velike taštine i loše komunikacije predsjednika države i predsjednika Vlade. “Stvorila se bipolarna teza da je Milanović u pohodu da očisti pravosuđe od HDZ-ovog kadra… To je sve skupa daleko od istine, to je površinski pristup i javnost je sklona misliti da će se problem riješiti promjenom osobe na čelu Vrhovnog suda. Vrlo ružno se politička scena ponijela prema Zlati Đurđević. Nisam sigurna da će na ovom pozivu biti motiviranih ljudi da se upuste u to političko blato”, govori Orešković dodajući da se oko pravosuđa vode “politički motivirane” rasprave koje s pravosuđem nemaju veze.
“Predsjednik države smatra da su odredbe zakona o sudovima neustavne, bez obzira što je Ustavni sud rekao da nije tako”, objašnjava Orešković dodajući da bi bitna stavka trebala biti plan rada i životopis kandidata.
Na pitanje o poziciji Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa kaže da je ono “eutanazirano onog trena kad je Ustavni sud donio odluku o predmetu Tomislava Karamarka”.
“Umjesto da se išlo u pravcu jačanja Povjerenstva kao tijela, HDZ-ova vlast je uvijek iz zakona pokušala maknuti i ono malo smislenih instituta koji tamo postoje”, govori.
