32.3 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno Vanđelić: Šteta 90 milijardi, a država je dosad uložila samo 33 milijuna...

Vanđelić: Šteta 90 milijardi, a država je dosad uložila samo 33 milijuna kuna

Kod Nataše Božić u Točki na tjedan gostovao je Damir Vanđelić, ravnatelj Fonda za obnovu.

Osvrnuo se najprije na svoje posljednje gostovanje u TNT-u, kada je najavio uklanjanje prve tri kuće oštećene u potresu:

“Mi smo tada imali situaciju da smo ugovorili radove za tri kuće koje se uklanjaju, u međuvremenu one su uklonjene. Idući tjedan imamo 10 novih obiteljskih kuća koje kreću s uklanjanjem, a tjedan iza još nekoliko, ukupno 19”.

Rekao je i kako veličina zamjenskih kuća, koje će biti izgrađene, ovisi o broju članova kućanstva, što je propisano i zakonom.

“Što se tiče ovog kada će početi izgradnja zamjenskih kuća, to zavisi o donošenju odluka Ministarstva, koje kada donese odluku, pošalje u Fond, Fondu treba za izgradnju obiteljske kuće 20-ak do 60-ak dana da ugovori, zavisno o vrijednosti nabave žalbenim postupcima i tada može krenuti izgradnja zamjenskih obiteljskih kuća.

Odluke dolaze iz Ministarstva, nije došla niti jedna za obnovu zgrada ili izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća. Imamo samo ukupno 19 odluka za uklanjanje kuća”.

Na pitanje, znači li to da je moguće da ljudi bez krova nad glavom dočekaju jesen i kiše, kaže: “Točno” i dodaje kako ovise o odlukama koje će Fond dobiti iz Ministarstva.

Komentirao je i nedavni intervju u kojem je najavio odlazak iz Fonda. Objasnio je što je točno time mislio:

“Ako pročitate pažljivo intervju, naslovi daju jednu drugačiju interpretaciju. Dakle, u intervjuu je vrlo precizno rečeno, ne odlazim iz Fonda sve dok ne uspostavimo rad Fonda i dok se Fond ne pokaže u tri ključna elementa, efikasnost – da se počne nešto na terenu događati, da se sustav transparentnosti Fonda prikaže u cijelosti, dakle da su svi dokumenti Fodna dostupni na velikom broju zgrada i naravno antikoruptivni program koji smo napravili, sustav elektroničkih dražbi koji bi trebao profunkcionirati. Kada to bude uspostavljeno, smatram da je moj posao uspostave Fonda i uhodavanja rada Fonda gotov i u tom slučaju možemo razgovarati o daljnjim koracima”.

Ističe i kako trenutno imaju preko 12.000 zahtjeva, od čega je 19 oduka za stvarnu obnovu, odnosno uklanjanje zgrada. Tu je i 640 isplata novčanih naknada. “Mi u Fondu iščekujemo posao”, veli.

Dodao je i kako iz Fonda cijelo vrijeme, na sastancima, u dopisima pa i u javnosti, osnažuju Ministarstvo da pojača tempo izdavanja odluka kako bi obnova krenula.

“Čekamo kompletnu uspostavu rada Fonda. Ovog trenutka Fond je u leru. Imamo jaki motor, uspostavili smo organizaciju, ali nemamo na čemu raditi. Dok se to ne dogodi, dok mi ne počnemo nešto raditi, dok se ne vidi da to funkcionira, dok građani ne steknu povjerenje da je to antikoruptivni sustav i da je efikasan, mislim da moja uloga nije završena.

U pravu ste, ne bi bilo u redu da se maknem prije toga. Ne zavisi o meni, ovisi o odlukama ministarstva. Neću otići prije nego što počne obnova”.

Na pitanje znači li to da o ministru Horvatu ovisi koliko dugo će ostati u fonde, potvrdno odgovara.

Koliko je zasad novca isplaćeno?

“Ukupno je 33 milijuna kuna trošak obnove koji je išao putem Fonda, prije toga je putem Ministarstva isplaćeno oko 26 milijuna kuna naknada za neke hitne intervencije, i to je ukupan trošak obnove koji se tiče privatnih zgrada. Fond za obnovu pokriva samo dio privatnih zgrada, jedan dio obiteljskih kuća u područjima pogođenih katastrofom pokriva Središnji državni ured, a sve javne zgrade obvavalju vlasnici ili osnivači istih.

Mi smo kao država pokazali veliku neefikasnost već samim time što je obrađeno ispod 2% zahtjeva. Od tih obrađenih 70% odluka je provedeno, ostatak je u provedbi. Fond je ovog trena jedan alat koji čeka odluke”, rekao je.

Naglasio je i kako bi baš Fond, nažalost, mogao biti sljedeće usko grlo obnove. Naime, u njemu je 40-ak ljudi i kada bi sada stiglo 12.000 odluka, morali bi obrađivati po 200 odluka dnevno, što je neizvedivo.

“Prvi pritisak je bio godišnjica potresa, do tad Fond nije dobio nijednu odluku. Nakon toga, taj tjedan se počelo užurbano raditi i dobili smo jedan dio odluka. Nakon 2 mjeseca opet neki zastoj i mi ponovno inzistiramo da se pojača broj odluka i nakon mjesec dana dobili smo ovih 16 odluka. Mi smo ispod 1% zgrada koje imaju nekakvu vrstu obnove pokrenute”, objašnjava.

Rekao je i kako je nekoliko puta upozoravo da je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine usko grlo jer im nedostaje zaposlenih.

“Moja odgovornost počinje kada dobijem odluku, ako imam odluku koja kod mene stoji četiri, pet ili šest mjeseci, apsolutno je to moja odgovornost. Kada bi smjena jednog čovjeka promijenila bilo što, ja bih bio za. No ne radi se samo o tome, zakon je kompleksan. Smjena jednog čovjeka ne pomaže apsolutno ništa.

Moramo pomoći Ministarstvu i ljudima koji tamo rade. Ima ih premalo i Grad Zagreb je spreman dati jedan dio ljudi da ubrza te postupke. To neće riješiti problem jer je najveći dio problema kompleksnost samog Zakona i neriješenost imovinsko-pravnih odnosa. Moramo mijenjati Zakon da adresiramo ključna usporenja u ovoj obnovi”, kaže i dodaje:

“Zakon, ovakav kakav je, nije nešto što je nepromjenjivo, svi to shvaćamo i sada smo iskusili kako provedba ide i vidjeli smo da tu postoji niz problema. Kod same obnove ljudi imaju iskušenje s financiranjem. Trebamo se foukusirati na samoobnovu i smisliti neke modele koji su ljudima odmah dostupni.

Samoobnova je nešto što bi trebalo dodatno u Zakonu istaknuti, treba osigurati kontrolu potresne obnove. Takav jedan koncept je najbolja praksa u svijetu i s time bi trebalo uskladiti Zakon i to bi bitno pokrenulo i ubrzalo obnovu”.

“Prema informacijama koje dobijem na koordinacijama, angažman tih sredstava je već dobrim dijelom alociram i trebao bi se početi trošiti ubrzo. Postoje projketi kojima je dodijeljen taj novac. Po mojim informacijama, samo Ministarstvo kulture ima više projekata nego što sredstava ima u Fondu. Rekao bih da će taj segment biti utrošen”, veli i dodaje kako imamo i ljudi koji bi mogli odraditi posao financiran tim sredstvima.

Kakva suradnja s Tomislavom Tomaševićem?

“Moblini timovi su proradili. Vidimo ih na terenu, pomažu građanima ispunjavati zahtjeve. Također još uvijek nismo sustigli broj zgrada koje su oštećene. Još uvijek dobar dio građana nije podnio zahtjeve. Na tome se radi.

U odnosu prema prošlom sastavu Grada Zagreba sada imamo redovne tjedne koordinacije i nakon njih se događaju neki pomaci. Rekli ste, mobilni timovi, 20 ljudi koji će doći pomoći u Ministarstvo. Sljedeće usko grlo bi zaista mogao biti Fond, ako odjednom dođe velik broj odluka, 40-ak je ljudi i 19.000 zgrada”.

Rekao je i kako je nemoguće da u Fondu dođe do malverzacija i nelegalnih radnji jer je za sva uklanjanja i obnove potrebno imati baš sve dokumente.

U nastavku je komentirao i cijene elaborata, koje neki sada naplaćuju i po 80.000 kuna.

“Elaborate za rušenje na kućama, koje smo rušili, platili smo manje od 1000 kuna. Da pojednostavim, a građanima bi moglo biti korisno. Troškovi uklanjanja obiteljskih kuća se kreću oko 260 kuna po m2 obiteljske kuće bruto površine. Projekt je najbolje ugovoriti zajedno s uklanjanjem, budući da tvrtka koja uklanja često ima svoju operativu uklanjanja.

Najbolje je ugovoriti ključ u ruke, projekt uklanjanja zajedno s uklanjanjem. Naše iskustvo je da je 260 kuna po m2 sasvim dovoljno, a projekt unutar toga košta oko 5% troškova uklanjanja. Mi smo imali nekoliko obiteljskih kuća i uklanjanje je bilo reda veličine 20.000, 25.000 i 30.000 kuna za obiteljske kuće”, kaže.

Rekao je i kako je takvo napumpavanje cijena vrsta profiterstva na ljudima koji su pogođeni katastrofom.

“To je društveno neprihvatljivo. Mi kao društvo jesmo oguglali, ali ovo je stvarno previše. Ovo kada spominjete donatore, ako žele izgraditi zamjensku kuću moj prijedlog bi bio i da ulože i u uklanjanje da čeka to sve. Što se tiče uklanjanja putem organizirane obnove, jedini mogući način je da dobijete odluku ministarstva.

U tome slučaju ako je kuća u području pogođenom katastrofom to radi Središnji državni ured, a sve ostalo radi Fond. Prema tome, odluka ministarstva i tamo na Banovini preduvjet da bi se počela organizirana obnova, donatori to mogu sami napraviti i moja preporuka je da uključe i projekt uklanjanja”.

Rekao je i kako se ljudima, koji zbog svoje socijalne situacije nisu uspjeli legalizirati objekte, treba pomoći no da isto ne vrijedi za one koji objekte nisu legalizirali iz nemara. Konkretno, govorio je o području Banovine, gdje većina objekata nije legalizirana.

Što se tog područja tiče, rekao je i kako ne zna koliko točno ljudi tamo još nije dobilo ni privremeni smještaj jer je to još uvijek u nadležnosti Stožera, a ne Fonda.

“Tek kada nam to predaju mi ćemo moći raspisati natječaj za privremeni smještaj ako ima ljudi koji ga još uvijek nemaju”.

“Moj napor i izlazak u medije dio je informiranja građana o stanju obnove, jedan, manjim dijelom, je ukazivanje na elemente obnove koje moramo poboljšati svi zajedno. Nikad ne bih trošio vrijeme na pojedince jer to nije produktivno. Svi mi smo odgovorni zbog funkcija koje obnašamo. Jedan dio mog pojavljivanja u medijima je da ukažem što moramo poboljšati da obnova krene.

Ja baš neću otići ako bude ovako, baš ću inzistirati da se to poboljša. Meni je ogromna motivacija kada to ne funkcionira, da inzistiram da se to poboljša. Od svakog u sistemu zahtjeva ogromnu hrabrost da ukazuje na ovako nešto i imate ogroman pritisak u smjeru da ne talasate, a moj napor ide u obrnutom smjeru”, rekao je.

Naposljetku je govorio i o vlastitim ambicijama u politici:

“Ja sam strašno fokusiran čovjek i sada sam potpuno u procesu obnove, htio bih da on krene. Tamo gdje nemam direktno ingerencije lobiram da se drugi sudionici u obnovi pokrenu, to mi je trenutno fokus. Kada taj dio završim bilo bi pristojno da imam neki vremenski odmak i da onda razgovaramo na tu temu. Nemam nikakve dogovore ni s kime”.

Rekao je i kako je prije na svom Facebook profilu komentirao stvari koje ga smetaju samo što sada mediji više obraćaju pažnju na to.

Na pitanje je li moguće u Hrvatskoj dobiti nezavisnog premijera, kaže:

“Možemo nije imalo potporu niti HDZ-a ni SDP-a u početku, a sada je tu gdje je. Mislim da se vremena mijenjaju, građani sazrijevaju, naša demokracija je mlada, ljudi uče, nažalost učimo na vlastitim greškama i učimo jako sporo, ali mislim da je sve moguće.

Ja mislim da je to za sljedeće izbore posve moguća opcija”, zaključio je.

Najnovije

Još iz rubrike