18.9 C
Zagreb
Naslovnica Tech Bolesti srca i krvnih žila više pogađaju žene, u godini dana umrlo...

Bolesti srca i krvnih žila više pogađaju žene, u godini dana umrlo 22 000 ljudi

Svakih 80 sekundi jedna žena u svijetu umre od kardiovaskularnih bolesti. Zaklada hrvatska kuća srca Hrvatsko kardiološko društvo, Grad Zagreb i Poliklinika Srčana prošle su godine započeli trogodišnji projekt pod nazivom “Žene i srce” koji se bavi ranim probiranjem kardiovaskularnih bolesti u žena starijih od 45 godina.

U Hrvatskoj je od bolesti srca i krvnih žila prema posljednjim podacima, odnosno u 2019. umrlo 22 000 ljudi. Nažalost ono što se često ne percipira je da dominiraju osobe ženskog spola. Preko 12 000 je bilo žena, odnosno oko 58%, istaknuo je u Studiju 4 prim. dr. Goran Krstačić, ravnatelj Poliklinike Srčana.

– Fokusirali smo na posebni laboratorijski biljeg, troponim koji je danas zlatni standard u otkrivanju infarkta miokarda. 45+ je dob kada su veće promjene, odnosno kada je menopauza. Suvremena laboratorijska tehnologija omogućuje te razlike i koristimo segment prednosti u tom laboratorijskom nalazu, i proširili smo pretrage. Napravili smo iskorak u tome što smo u laboratorijski set uključili i visokoosjetljivi CRP. Nešto što je vrlo zanimljivo i inovativno je da smo se odlučili i na preventivni probir ima li u toj populaciji problema sa šećernom bolesti. Znamo da pola milijarde ljudi u svijetu ima šećernu bolest, to je pandemijski problem, na nivou Hrvatske oko 315 000, četvrti uzrok smrti s komplikacijama koje su najčešće kardiovaskularne. U tri godine očekujemo oko 1500 žena, dosad smo napravili 650. To je jedan ozbiljan broj i vrijednosti su zaista loše, navodi.

Čimbenici rizika su, kaže, sastavni dio života, stres, utječe i covid pandemija, posljedice potresa koji utječu na psihološko zdravlje, pravilna ishrana. Gotovo 30% bolesnika u Hrvatskoj su pušači.

– Cilj akcije je dati mogućnost osobama koje iz nekog razloga smatraju da bi mogle biti u rizičnoj skupini, ali nemaju neki simptome da se klasificiraju kao jedna rizičnija skupina. Bit ovakvih preventivnih akcija je otkrivanje populacije koja nije klasificirana.

– Sukladno trenutnoj situaciji s covidom postavili smo pitanje jesu li imali Covid, jesu li cijepljeni i sl, jesu li imali neku simptomatologiju. Znamo koliko Covid ostavlja posljedica i na srce. 75% žena u dosadašnjim pretragama imaju povišene masnoće, što je izuzetno visok postotak. 26% ima povišen visokoosjetljivi CRP, 16% bolesnica ima uvjetno rečeno taj tromjesečni šećer, odnosno glikolizirani hemoglobin. Već smo s tim jednostavnim setom vidjeli vrlo ozbiljne čimbenike rizika, ističe.

Cilj je kasnije spustiti dobnu granicu i okrenuti se i muškoj populaciji.

– Što se tiče postcovida, kaže da zbog covida ne smiju zanemariti druge bolesti, ali je u prvih nekoliko mjeseci bilo jasno vidljivo da oni koji su imali teške komplikacije imaju problem sa srcem. Manifestiralo se ili zatajenjem srca, upalom srčanog mišića. Imali smo i kombinaciju upale srčanog mišića i izljeva u osrčju, a bilo je puno više i zabilježbi zgrušavanja krvi, plućnih embolija, dubokih venskih tromboza. Jedna sistemska bolest cijelog tijela, rekao je.

Tri segmenta koja pomažu našem srcu je puno kretanja, pravilna prehrana i prestanak pušenja, zaključuje, piše HRT.

Najnovije

Još iz rubrike