15.7 C
Zagreb
Naslovnica Život i zabava Vršnjačko nasilje: Prevencija nasilja kod djece kreće od odraslih

Vršnjačko nasilje: Prevencija nasilja kod djece kreće od odraslih

Savez društava “Naša djeca” Hrvatske, najstarija i najveća organizacija za djecu u Hrvatskoj, pokrenula je projekt vršnjačkog nasilja pod nazivom “100 ljudi, 100 ćudi“. Ove godine projekt se provodi u suradnji sa tri lokalne zajednice, odnosno tri društva “Naša djeca”, iz Duge Rese, Karlovca i Nove Gradiške.

– Savez društava ‘Naša djeca’ Hrvatske ima bogatu mrežu koja broji preko sto društava i trudimo se kroz sve naše projekte i programe uključiti što veći broj lokalnih zajednica, objašnjava Lana Kassim, voditeljica odnosa s javnošću.

U projekt je uključena i psihologinja Nina Babić, koja smatra da prevencija nasilja kod djece kreće od odraslih.

– Mi smo oni koji svojim uzorom i vrijednostima koje prenosimo na našu djecu djelujemo na njih da ne budu nasilni – ako to vide u nama to je onda najbolja preventiva, kaže i dodaje kako je nasilja oduvijek bilo i bit će ga, ali sve manje ako se svi skupa posvete rješavanju ovog problema.

Sam program ima više segmenata, a svake godine se bira najbolji slogan koji potiče toleranciju, educira i govori o pozitivnim oblicima ponašanja. Ovogodišnji pobjednički slogan je “Bilo na igralištu, bilo u školi, dobroćudnost svatko voli”, a dolazi iz lokalne zajednice iz Duge Rese.

Kassim kaže kako su djeca, ali i odrasli, izrazito zadovoljni radionicama i edukacijom.

– Mi na kraju svakog ciklusa edukacije provedemo evaluaciju. Mentorima su ojačane kompetencije, stekli su nova znanja, možda osvijestili neke nove načine i alate kako pristupiti djeci, kaže.

Istraživanja Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba su pokazala da je 27 posto djece u dobi od 4. do 8. razreda osnovne škole doživjelo neki oblik nasilja, a samo 11 posto njih se obrati nastavnicima. Razlozi su razni – zbog (ne)povjerenja, srama ili činjenice da djeca misle kako je to ponašanje normalno i naučeno.

– Upravo zbog toga imamo ove radionice i slogane i senzibilizaciju – kako djece, tako i odraslih, za rješavanje tog gorućeg problema. Nažalost, ispada da smo društvo koje to nasilje, barem ono verbalno, tolerira, objašnjava Kassim i dodaje kako nasilje ima širok spektar – od verbalnog do fizičkog.

Babić kaže kako svako dijete zna kada doživi nasilje, no često ne znaju što napraviti.

– Ja vjerujem u jačanje kompetencija djece da oni sami postave svoje granice i da znaju reći ne. Ako u tome ne uspiju, dobro je i legitimno potražiti pomoć, jer i ‘mali’ oblici nasilja kroz vrijeme imaju neke posljedice, ističe i kaže kako svako dijete ima pravo zaštititi se i potražiti pomoć.

S njom se slaže i Kassim koja kaže kako se jedan dio djece koja su doživjela nasilje obrati roditeljima, no pitanje je na koje rješenje će ih roditelji uputiti.

Ako se nasilje događa u školskom okruženju, onda su tu zaduženi djelatnici škole. ‘100 ljudi, 100 ćudi’ je projekt koji se bavi nasiljem u školskom okruženju, a dio projekta je i postavljanje takozvanih ‘sandučića povjerenja’ u koje učenici mogu anonimno ostaviti svoje poruke i potužiti se, te na taj način potražiti pomoć.

– Dokazano je da djeca koja su doživjela jedan od oblika nasilja postižu slabije rezultate u školi, što ih etiketira kao lošije učenike i nose tu stigmu dalje kroz život, kaže Kassim i dodaje kako je velik broj djece ujedno i žrtva i nasilnik.

– Nažalost, to ponašanje vuče jedno i drugo, zaključuje, piše HRT.

Najnovije

Još iz rubrike