25.5 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno Zašto se neki uporno odbijaju cijepiti? Britanski znanstvenici otkrili su zanimljiv razlog

Zašto se neki uporno odbijaju cijepiti? Britanski znanstvenici otkrili su zanimljiv razlog

Otkako je započela pandemija koronavirusa, diljem svijeta javljaju se različite teorije urote, zavjere te brojne lažne informacije. Većina ih se dijeli putem društvenih mreža i različitih aplikacija za dopisivanje, a često oni koji informacije prosljeđuju nisu pročitali niti pokušali razumjeti tekst koji tu informaciju prati.

Taj je problem posebno izražen otkako su se pojavila prva cjepiva protiv COVID-19. Velik broj ljudi odmah je u startu rekao kako se ne želi cijepiti, a razloga za takvu odluku bilo je mnogo – od straha i nepovjerenja u nova cjepiva do uvjerenja kako COVID-19 nije ništa ozbiljnija bolest od gripe.

Grupa britanskih znanstvenika pokušala je otkriti zašto se neki ljudi odbijaju cijepiti. U studiji su proučavali odgovore 11 740 osoba koje su odgovarale na pitanje o cjepivu u studenom i prosincu 2020. godine. Njihove su odgovore usporedili s rezultatima dobivenima kroz šest krugova testiranja 2011. i 2012. godine.

Kako su naveli u studiji objavljenoj u časopisu Brain, Behavior and Immunity od 11 955 pojedinaca koji su u potpunosti odgovorili na upitnik o namjeri cijepljenja protiv COVID-19, 17,2 posto ispitanika jasno je reklo kako se ne bi željeli cijepiti.

Među onima koji su najčešće iskazali namjeru da odbiju cijepljenje većinom su bile mlade žene (djevojke), pripadnice etničkih manjina, s lošijom izobrazbom. Također, takve osobe često nisu imale druge bolesti niti su bile u kontaktu ili živjele s osobama koje bi se ubrajale u rizične skupine.

Problem je što, kad su znanstvenici pomnije proučili rezultate, otkrili su kako je kod osoba koje su imale lošije rezultate na kognitivnim testovima i testovima inteligencije, postotak onih koji su planirali odbiti cijepljenje iznosio čak 76 posto.

Krivi izvještaji na društvenim mrežama možda su zakomplicirali donošenje osobnih odluka o cijepljenju, zbog čega su osobe s nižim kvocijentom inteligencije sklonije odbiti cjepivo. Kod pojedinaca s nižim kvocijentom inteligencije također je zabilježena i veća stopa oboljenja od COVID-19, prije no što su cjepiva postala dostupna, ističu znanstvenici.

Kao jedno od objašnjenja ističu šumove u komunikacijskim kanalima koji su nastali zbog gomile različitih zdravstvenih i preventivnih savjeta koji su se mogli čuti tijekom pandemije.

Informacije su varirale od jednostavnih i praktičnih, do kompleksnih, kontradiktornih, lažnih i prevarantskih. Kako bi smanjili svoj rizik od infekcije, ljudi su morali prikupiti, sintetizirati i ocijeniti točnost tih informacija, no njihova sposobnost da to naprave varira ovisno o zdravstvenoj pismenosti i može biti u odnosu s kognitivnim funkcijama, stoji u studiji.

Na kraju ističu kako su ljudi s nižim rezultatom na standardnim testovima kognitivnih funkcija, skloniji odbiti ponuđeno cijepljenje protiv COVID-19.

Moguće je da su lažne vijesti nad društvenim mrežama zakomplicirale donošenje informirane odluke. Stoga bi se posebna pozornost trebala posvetiti komuniciranju jasnih informacija o učinkovitosti i sigurnosti cjepiva prema svima – uključujući i one koji odbijaju cjepiva – kako bi mogli donijeti informiranu odluku, stoji u zaključku studije koju potpisuju G. David Batty sa Sveučilišnog koledža u Londonu, Ian J. Deary i Drew Altschul sa Sveučilišta u Edinburgu te Cloe Fawns-Ritchie sa Sveučilišta Southampton, prenosi Dnevnik.hr

Najnovije

Još iz rubrike