Ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja Vesna Šerepac, rekla je u emisiji U mreži Prvog kako su učenici najviše birali gimnazijske programe, nakon toga ekonomske te za struku tehničara za računarstvo.
– Isto tako, učenici su birali programe za medicinske sestre i hotelijersko turističke tehničare. Razlika je u četverogodišnjim i trogodišnjim programima, naglasila je i dodala kako se za gimnaziju odlučilo 81 posto učenika s visokim prosjekom ocjena.
Ksenija Beljan, ravnateljica Hotelijersko turističke škole u Opatiji rekla je kako za njezinu školu svake je godine veći interes nego što ima slobodnih mjesta, no ove godine od planiranih 96 učenika prijavilo ih se 72.
– Smatram da je razlog tome situacija s koronom. U našu školu dolaze učenici iz cijele Hrvatske, no ove je godine to izostalo, govori.
Rukovoditelj Odjela za analize i istraživanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Darko Oračić u emisiji je rekao kako je upravo za zanimanjima kao što su kuhari, konobari, slastičari, pekari velika potražnja, a mala je ponuda te su ta zanimanja deficitarna.
– U ti skupinu ulaze zanimanja u sferi građevine, prijevoza, prerađivačke industrije, mehaničara, nedostaju i medicinske sestre. Riječ je o zanimanjima koje već duže vrijeme su kronični nedostatak na hrvatskom tržištu rada, istaknuo je.
Na pitanje kako to da za ova zanimanja ne postoje poticaji od države kako bi mladi upisivali zanimanja s kojima odmah mogu naći posao, Šerepac je rekla kako se puno radi na tome kroz regionalne centre kompetentnosti.
– Lokalna zajednica može puno učiniti kroz stipendije, ugovore s poslodavcem, govori i dodaje kako još uvijek to što se radi nije dovoljno.
Beljan je rekla kako smatra da se treba poraditi na svijesti ljudi.
– Roditelji misle kako je bolje dijete upisati u gimnaziju ili neki četverogodišnji program, a da je manje vrijedno dijete koje upiše trogodišnji program. Mora se napokon shvatiti da učenici koji završe trogodišnji program odmah dobivaju posao, naglasila je i dodala da će se dogoditi u sektoru turizma to da neće imati tko raditi.
Oračić je naveo podatak da je krajem lipnja bilo 12 tisuća sedamsto pedeset radnika u građevini više nego u istom razdoblju 2019. godine.
– Riječ je o djelatnosti koja je unatoč korona krizi povećala broj zaposlenih. Vrlo je vjerojatno da će se takva situacija nastaviti i u budućnosti, naglašava.
Problem je kada se završeni gimnazijalci ne upišu na visoko obrazovanje. Na zavodu za zapošljavanje osobe koje su završile gimnaziju po brzini zapošljavanja su gotovo na dnu, govori Oračić i dodaje kako su oni su po brzini zapošljavanja kao osnovnoškolci, piše HRT.
