15.7 C
Zagreb
Naslovnica Gospodarstvo Krivotvorena roba postaje sve veći problem: Stručnjak otkriva kako možete prepoznati je...

Krivotvorena roba postaje sve veći problem: Stručnjak otkriva kako možete prepoznati je li nešto lažnjak, ali i upozorava – posebna opasnost prijeti djeci

Kozmetika, igračke, elektronički proizvodi i odjeća najčešće su na meti krivotvorina, no od prošle godine popisu se pridružuju i lijekovi što osobito zabrinjava.

”U Republici Hrvatskoj u tom zakonitom lancu distribucije lijekova nije zabilježeno slučajeva krivotvorenih lijekova ili medicinskih proizvoda. Kupnja lijekova putem interneta se nikako ne preporuča”, rekla je Marija Šiša Hrlić, voditeljica službe za autorsko pravo i zajedničke pravne poslove, DZIV.

Prema posljednjem istraživanju sedam posto Hrvata prijevarnom je radnjom navedeno na kupnju krivotvorenog proizvoda. Evo što donosi naše istraživanje, doduše na nereprezentativnom broju ispitanika.

Pitali smo građane je li im se ikad dogodilo da su kupili nešto misleći da je original, a na kraju je ispalo da je krivotvoreno.

”Jesam, cipele u čuvenom butiku, a ispale su krivotvorina teška”, rekla je Snježana.

”Nije mi se to dogodilo”, odgovara Jelena, a s njom se slažu i Tomislav: ”Ne, ne dovodim se u takvu situaciju da uopće uzimam nešto sumnjivog podrijetla” i Mladen: ”Ne, osim kod automehaničara.”

Jesu li to bili polovni proizvodi?

”Da. Lošiji dio stave, a naplate kao da je original. Recimo display na autu, računa ga 350 kuna, plati ga u Italiji možda 50 kuna, a original dođe 200”, dodaje Mladen.

”Kada govorimo o razdoblju otprije deset godina tada su zabilježeni slučajevi krivotvorina samo luksuznih proizvoda. To su bile recimo sunčane naočale poznatih proizvođača, parfemi, torbe i drugi. Sami potrošači po mjestu gdje se taj proizvod prodavao, recimo na nekakvim štandovima ili tržnicama su mogli pretpostaviti da se radi o krivotvorenom proizvodu. Međutim, razvoj tehnologije doveo je do toga da su krivotvorine sve, savršenije, sve sličnije originalu.”, dodaje Šiša Hrlić.

Zbog toga je samome potrošaču puno teže prepoznati radi li se o krivotvorini ili originalu.

Posjetili smo skladište zaustavljene ili zaplijenjene robe. ”Prvo ću reći da roba ovdje dolazi svakodnevno. Imamo dosta slučajeva u kojima pronalazimo krivotvorenu robu. Ovdje se nalazi široka paleta proizvoda, od odjeće, parfema, alkoholnih pića, torbica”, rekao je Ninoslav Babić, viši upravni savjetnik Središnjeg ureda Carinske uprave.

Otkriva i kako uspijevaju detektirati je li nešto krivotvoreno ili originalno.

”Uspijemo po detaljima koje imamo na robi s obzirom na činjenicu da se krivotvorena roba ne proizvodi od istih materijala – nisu isti tekstili, iste kože, ista plastika, iste tekućine. Uvijek po nekim detaljima. Po njima prepoznamo da je roba krivotvorena”, dodaje Babić.

“Nama je sve to jednostavno jer uvijek na svakoj vrsti robe postoje određeni detalji koje naše iskusno oko prepozna. Susretali smo se s krivotvorinama koje su bile izgledom vjernija kopija, ali kvalitetom nikada.”

Osim parfema, koji se često krivotvore, velik problem su alkoholna pića, ali i dječje igračke.

”Dječje igračke su veliki problem jer one kod manje djece uvijek dolaze u kontakt s rukama, u usta. S obzirom da se krivotvorine ne proizvode u čistim uvjetima, uvijek na toj robi postoje određene nečistoće. Postoje norme u Europskoj Uniji koje brane korištenje određenih supstanci, naftalata, koji omekšavaju plastiku i čine je ljepšom i ugodnijom za dodir. Međutim, postoje supstance koje su skuplje, ali su zdravstveno sigurne, ispitane i dopuštene. U ovom slučaju ne znamo radi li se o korištenju naftalata, ali znamo da se radi o korištenju sličnog žiga.

Ono što svakako ne želimo je dopustiti da ovakav proizvod dođe na police naših kupaca i da se neko dijete igra s ovim jer nismo sigurni da bi ovaj proizvod mogao udovoljiti strogim sigurnosnim kriterijima zaštite potrošača na području Europske Unije.”

”Često nas pitaju zašto krivotvorenu robu ne doniramo humanitarnim organizacijama. Imamo dosta odjeće, obuće, torbica, parfema, i zašto to ne doniramo. Iz više razloga, a najjednostavniji je zato što je ta roba ilegalna. Ne možemo poklanjati nešto što je ilegalno, ali jedan praktičan razlog je upravo ta briga o sigurnosti naših potrošača.

S obzirom na to da se krivotvorine proizvode bez ikakve kontrole u nehigijenskim uvjetima od materijala koji nisu ispitani, vrlo često su i zabranjeni. Takvi proizvodi nisu sigurni za korištenje i ne mogu dobiti dopuštenje da ih se bilo kome donira.”

Istaknuo je i savjet za građane: “Uvijek paziti gdje se roba kupuje. Brendirana roba ne prodaje se na štandovima uz tržnice. Ona se kupuje u dućanu toga brenda ili u multibrend dućanima. Nama se nikada, koliko ja radim ovaj posao, nije dogodilo da da u dućanu originalnom robom pronađemo i krivotvorinu. Nikada se nije dogodilo da se u legalni distribucijski lanac uvuče krivotvorina. Krivotvorine uvijek nalaze svoj put do štandova, do plahti uz cestu malih dućana uz lokalne tržnice i slično.”

“Krivotvorena roba nikad ne ide po cijeni originalne. Kada bi i išla građani bi pogledali i rekli ovo nije kvaliteta i za tu cijenu ne želim to kupiti”, rekao je Ninoslav Babić, piše Dnevnik.hr

Najnovije

Još iz rubrike