22 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno Milanović: Dok sam ja predsjednik, Hrvatska više neće popuštati oko prava Hrvata...

Milanović: Dok sam ja predsjednik, Hrvatska više neće popuštati oko prava Hrvata u BiH; Bruxelleskim i drugim trećerazrednim birokratima koji BiH jedva znaju pronaći na karti poručujem – prste dalje od BiH

Utrodnevni posjet BiH u nedjelju stiže hrvatski predsjednik Zoran Milanović. Dolazi na poziv Sveučilišta u Mostaru, a održat će predavanja studentima, susresti se s vodstvom HNS-a BiH. Vitez, Mostar, Ljubuški, Livno, Tomislavgrad dio su njegove turneje. U intervjuu za Večernji list objašnjava stajališta vezana uz BiH, položaj Hrvata, Daytonski sporazum, izborne i ustavne reforme…

Prenosimo dio razgovora:

Večernji list: Ali bošnjačka strana traži ili dokidanje gornjeg, nacionalno koncipiranog Doma naroda, redukciju ili pak prijeti nametanjem hrvatskoga Kluba po uzoru kako se to dogodilo sa Željkom Komšićem u tri navrata u Predsjedništvu. Kamo vodi taj eksperiment?

– Svakoga tko se zalaže za takvo rješenje pitam – zašto su Daytonskim sporazumom, dakle i Ustavom BiH, predviđena i osigurana tri, naglašavam, tri člana Predsjedništva BiH? I zašto je uveden Dom naroda? U množini, naroda. Valjda zato što u Predsjedništvu i u Domu naroda trebaju sjediti legitimni predstavnici triju naroda koji čine BiH, triju konstitutivnih naroda – Hrvata, Bošnjaka i Srba. Za Hrvatsku, to kažem kao predsjednik Republike koja ima ustavnu obvezu brinuti se o Hrvatima u BiH, neprihvatljivo je da BiH bude država u kojoj će se provoditi nečiji eksperimenti, a pogotovo ne na štetu Hrvata. Hrvatska će podupirati europski put BiH, pomagati joj na tom putu, neće se miješati u unutarnje stvari BiH, ali će brinuti da se poštuje Daytonski sporazum jer ima i tu obvezu, kao što će braniti i konstitutivnost Hrvata u BiH. Bruxelleskim i drugim trećerazrednim birokratima koji BiH jedva znaju pronaći na karti poručujem – prste dalje od BiH.

Večernji list: Kako to da s premijerom imate brojne prijepore, no čini se da su vaša politika i odnos prema BiH i tamošnjim Hrvatima potpuno kompatibilni?

– Hrvatska vanjska politika je do sada u međunarodnim institucijama često imala zahtjeve koji su bili opravdani, legitimni i pošteni, pa tako i u slučaju BiH, ali gotovo uvijek posljednjih godina stala bi na pola puta ili pred samim ciljem. Vodila bi se onom uzrečicom – ako prođe, prođe. U takvoj situaciji smo se našli i uoči zadnjeg NATO-ova summita, ignorirali su naše primjedbe i zahtjeve računajući da će Hrvatska odustati. Za njih je to bio kamenčić u cipeli koji žulja, ali će, računali su, ispasti van. Za Hrvatsku je to bio kamen koji nismo mogli ni smjeli zaobići. Na kraju, zahvaljujući samo čvrstom stavu, u završni dokument su uvršteni i Daytonski sporazum, koji ujedno znači konstitutivnost naroda, i izborna reforma. Dobro je, zapravo važno što su se i premijer i hrvatska diplomacija priključili mojem stavu i nadam se kako će tako biti i ubuduće kada je u pitanju barem briga o Hrvatima u BiH. Hrvatska, dok sam ja predsjednik Republike, neće više popuštati, neće stati na pola puta ili prikloniti se jačem.

Večernji list: Kako zapravo komentirate činjenicu da cijela bošnjačka politika danas gradi jedinstvenu frontu prema Hrvatima i podsjeća li vas takav razvoj situacije na ono što se događalo ususret smrti Jugoslavije?

– Čini mi se, a to se vidi prostim okom, kao da aktualna bošnjačka politika želi da što više Hrvata izgubi vjeru u BiH i u svoju budućnost u BiH. Nadam se da neće nikada i da će ostati u svojoj zemlji koju, gdje god danas u njoj žive, grade i razvijaju. BiH će opstati kao država, nama važna, susjedna, prijateljska i nadam se, želim to, u dogledno vrijeme kao članica europske obitelji, pa nikakve usporedbe te vrste, s bivšom državom, nema potrebe ni komentirati. Kako će doći do tog cilja, bilo bi idealno, i Hrvatska će uvijek navijati za to rješenje, da se Hrvati, Bošnjaci i Srbi u BiH međusobno dogovore i sami pronađu izlaz iz ove situacije. Hrvatska je tu da bude od pomoći, ne da bilo što nameće jer to nije politika Republike Hrvatske prema BiH.

Cijeli razgovor je OVDJE.

Najnovije

Još iz rubrike