23.2 C
Zagreb
Naslovnica Gospodarstvo HNB upozorava na kupovinu kriptoimovine: Riskirate izgubiti sav uloženi novac. To je...

HNB upozorava na kupovinu kriptoimovine: Riskirate izgubiti sav uloženi novac. To je špekulacija

Hrvatska narodna banka (HNB) u srijedu je upozorila ulagače u kriptoimovinu da ta imovina trenutno ima obilježja špekulativnog ulaganja u kojem riskiraju izgubiti dio ili cijeli iznos uloženog, pri čemu ne uživaju nikakvu pravnu zaštitu, odnosno gotovo da ne postoji mogućnost postavljanja zahtjeva za povrat izgubljenog uloga.

Priopćenje HNB-a o kriptoimovini prenosi se u cijelosti:

“Hrvatska narodna banka upozorava na rizike koji nastaju za korisnike prilikom korištenja novih i inovativnih tehnoloških rješenja – prvenstveno kriptoimovine – kojima se mijenjaju ili oponašaju postojeći financijski proizvodi i usluge.

Kriptoimovina trenutačno ima obilježja špekulativnog ulaganja. Ulaganjem u kriptoimovinu riskirate izgubiti dio iznosa ili cjelokupni iznos uloženog s obzirom na to da:

– kriptoimovina nema pokriće, odnosno podršku ili jamstvo središnje banke, kao ni bilo kojega javnog tijela

– uloženi iznos nije osiguran, odnosno nije u sustavu zaštite potrošača, kao npr. sustav osiguranja depozita u kojemu je bankovni depozit osiguran do iznosa od 100.000 eura i nije u sustavu zaštite ulagatelja

– ne postoji nadležna institucija kojoj se možete obratiti ni posebna pravna zaštita glede gubitaka uzrokovanih transakcijama ili ulaganjem u kriptoimovinu.

Kod korištenja i ulaganja kriptoimovine potrebno je upotrijebiti visoku razinu opreza. Ne preporučujemo ulaganje u kriptoimovinu iznosa većeg od onog koji ste spremni izgubiti.

Kriptoimovina označuje elektroničke kriptografske zapise čije se kopije distribuiraju, pohranjuju i potvrđuju decentralizirano. Takvi zapisi, sami po sebi, nemaju vrijednost. Njihova je vrijednost određena ponudom i potražnjom u koju su istodobno ugrađena očekivanja glede porasta vrijednosti te zarade u razlici između kupovne i prodajne cijene. Upotreba kriptoimovine kao novca ̶ u platne svrhe ̶ gotovo je nepostojeća.

Kao iznimka od pravila da je riječ o elektroničkim zapisima bez vrijednosti, u novije su se vrijeme pojavili tzv. stabilni zapisi (engl. stablecoins). Izdavatelji tih zapisa tvrde da imaju pokriće (jamstvo) u određenoj vrsti imovine za svaki izdani digitalni zapis (npr. u zlatu, u vrijednosnim papirima, u gotovini ̶ američkim dolarima ili eurima i sl.). Navedenim vrstama kriptoimovine treba pristupiti s oprezom ponajprije stoga što struktura imovine tvrtki izdavatelja nije transparentna. Stoga, a u slučaju nepovoljnih tržišnih kretanja, postoji visok rizik da izdavatelji neće moći pravodobno (likvidnost) ni vrijednosno (solventnost) zadovoljiti potražnju klijenata za iskupom izdanih zapisa.

Kriptoimovinu se u javnosti često naziva kriptovalutama ili virtualnim valutama, što je naziv koji je zavaravajući. Tim se nazivom implicira korištenje kriptoimovine u svrhu plaćanja (kupoprodaje robe i usluga), odnosno korištenje kriptoimovine kao zamjene za novac. Međutim, kriptoimovinu se gotovo uopće ne rabi u platne svrhe, već je takva upotreba krajnje sporadična i izolirana.

Kriptoimovina je djelomično regulirana pravnim propisima RH i EU-a, i to u dijelu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Razlog je u činjenici što je primijećena upotreba kriptoimovine u nezakonite, odnosno kriminalne svrhe te u posljednje vrijeme i kao sredstvo naplate iznude povodom kibernapada (ransomware).

Trenutačno su u tijeku pregovori u okviru Vijeća EU-a glede uredbe o tržištima kriptoimovine kojom bi se nastojalo regulirati izdavatelje kriptoimovine te pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom. Tom uredbom želi se zaštiti potrošače i uspostaviti jasan pravni okvir za sve sudionike jedinstvenoga europskog tržišta. Izdavatelji su kriptoimovine pravne osobe koje kontroliraju ponudu (stvaranje i povlačenje) kriptoimovine. Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom jesu pravne osobe koje djeluju kao posrednici između izdavatelja i korisnika te korisnicima pružaju usluge vezane uz kriptoimovinu (npr. mjenjačnice kriptoimovine, pružanje savjetodavnih usluga i sl.). Stupanje na snagu spomenute uredbe, odnosno reguliranje izdavanja i pružanja usluga povezanih s kriptoimovinom, ne očekuje se prije 2023. godine.

U Hrvatskoj ne postoje izdavatelji kriptoimovine, dok je njihov broj i volumen u EU-u ograničen. Važni izdavatelji kriptoimovine nalaze se izvan EU-a. U slučaju spora prema izdavateljima, za korisnike bi takav postupak mogao biti vrlo skup, a ujedno i izvan dosega nadležnosti hrvatskih vlasti.

Hrvatska narodna banka nema nadležnost nadzora nad poslovanjem tvrtki ili pojedinaca koji se bave izdavanjem kriptoimovine ili pružanjem usluga povezanih s kriptoimovinom.

U dijelu poslovanja koji se odnosi na usluge mjenjačnice virtualnih valuta i skrbničke usluge novčanika kriptoimovine (pojednostavljeno: novčanici kriptoimovine jesu uređaji, programi ili usluge pomoću kojih se prima i drži kriptoimovina), nadzor nad radom takvih subjekata obavlja Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), i to s aspekta u dijelu primjene Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma. Za dio njihova poslovanja koji se odnosi na pružanje usluga ili odnos prema klijentima ne postoji posebno definirana nadležnost regulatora financijskog sustava RH.

Pojedinci koji se upuštaju u kupoprodaju kriptoimovine, razmjenu ili bilo koju drugu aktivnost povezanu s kriptoimovinom ne uživaju jednaku razinu pravnu zaštite kao što je imaju pri kupoprodaji službenih valuta ili pri korištenju reguliranim financijskim, odnosno platnim instrumentima. Dodatno, u slučaju djelomičnog ili potpunog pada vrijednosti kriptoimovine, ne uživaju nikakvu pravnu zaštitu, odnosno gotovo da ne postoji mogućnost postavljanja zahtjeva za povrat izgubljenog uloga”, stoji u priopćenju HNB-a, piše RTL.

Najnovije

Još iz rubrike