21.7 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno Pirnat Dragičević: Djeca i mladi u Hrvatskoj nisu dobro

Pirnat Dragičević: Djeca i mladi u Hrvatskoj nisu dobro

Austrijsko ministarstvo zdravstva priznalo je da u Beču na dječjoj psihijatriji više nema mjesta. Zato je tamošnji stožer osnovao psiho-socijalni stožer za pomoć mladima i djeci upravo u pandemiji. O tome idemo li i mi tim putem, jer su i naši podaci alarmantni što se tiče utjecaja pandemije i potresa upravo na mentalno zdravlje djece, u emisiji HTV-a Studio 4 govorila je sama pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević. Istaknula je kako mnoga recentna istraživanja pokazuju da djeca i mladi u Hrvatskoj nisu dobro.

Podsjetimo, prema izvješću Ureda pravobraniteljice za djecu taj je ured u 2020. zaprimio ukupno 1923 nove prijave i zahtjeva u vezi s povredom prava djece, što je 10 posto više nego godinu prije, uz zabilježen rast broja prijava povreda obrazovnih prava djece te onih koje se odnose na roditeljsku skrb.

Helenca Pirnat Dragičević istaknula je kako mnoga recentna istraživanja pokazuju da djeca i mladi u Hrvatskoj nisu dobro.

– Ako pogledamo rezultate samo jednog od istraživanja – Kako smo, život u vrijeme korone – ono nam pokazuje kako je 65% djece i mladih, od 800 koliko ih je sudjelovalo u istraživanju, reklo da su živjeli bolje prije pandemije. Rezultati tog istraživanja pokazuju također da veliki broj djece, 28 posto osnovnoškolaca i 38 posto srednjoškolaca, ima ozbiljne probleme sa spavanjem. Dakle, iz tog ali i ostalih istraživanja vidljivo je da nam svako peto dijete ima određenih mentalnih teškoća, a svako peto dijete među njima, dakle njih 20 posto, uopće ne dobije ili ne zatraži stručnu psihološku pomoć, ustvrdila je pravobraniteljica za djecu.

Kao razlog tomu navodi činjenicu da je kod nas još uvijek stigma zatražiti stručnu pomoć, nedovoljan broj stručnjaka ali i nedostupnost stručne psihološke pomoći za djecu izvan velikih gradova.

“Djeca i mladi u pandemiji najveći strah imaju od toga da ne zaraze sebi bliske osobe”

Austrijska istraživanja pokazuju kako je djeci od 8 do 12 godina puno teže pada socijalna distanca nego odraslim ljudima.

– I naša su istraživanja pokazala kako to teže pada djeci u višim razredima osnovne škole i srednjoškolcima. Međutim, istraživanja su također pokazala da djeca u pandemiji najveći strah imaju od toga da oni ne budu prijenosnici zaraze, odnosno da ne zaraze sebi bliske osobe, otkriva Pirnat Dragičević dodavši da je njezin ured inicirao održavanje sjednice u Hrvatskom saboru jer je krajnji trenutak da se svi uključe u očuvanje mentalnog zdravlja djece.

Jedna od ideja kako to učiniti jeste, kako kaže, i da se unutar odgojno-obrazovnih ustanova prepozna dijete kojemu je potrebna psihološka pomoć.

– Potrebna je i dodatna pomoć nastavnicima, odnosno odgojno-obrazovnim djelatnicima kako bi to mogli tijekom svoga rada ali i dodatno zapošljavanje psihologa u odgojno-obrazovnim ustanovama, ističe Pirnat Dragičević.

Ističe kako su u proteklom razdoblju upravo mladi bili izuzetno prikraćeni što se tiče druženja i međusobnih kontakata među vršnjacima.

– To je ono što je mladima najteže palo tijekom pandemije. Na određeni način oni sada to žele nadoknaditi. Upravo nedavni slučaj na Jarunu i ostali slični slučajevi koji se nažalost događaju trebaju nas potaknuti da pokažemo dodatnu brigu za djecu i mlade, ali i da upozoravamo na sve opasnosti, poručila je.

“Ured pravobraniteljice za djecu nije tijelo izvršne vlasti i ne može donositi odluke”

Na pitanje voditelja što bi učinila kada bi njezin ured dobio predstavku jednog roditelja da mu dijete kada boravi kod drugog roditelja jede i pije iz posude za pse i to mjesecima, odgovorila je kako bi zatražili hitni izlazak na teren nadležnog centra za socijalnu skrb.

– Mi nismo tijelo izvršne vlasti i ne možemo donositi odluke. Ali ono što mi možemo i moramo je hitno reagirati po svakoj pritužbi. U ovakvim i sličnim slučajevima bi zatražili izvješće od nadležnog centra za socijalnu skrb i hitni izlazak na teren da se vidi o čemu se radi, rekla je.

Govorila je i o konkretnim podacima za prošlu godinu.

– Ukupno tijekom 2020., dakle u protekloj godini, mi smo radili na 1900 predmeta uz približno 1200 telefonskih razgovora, dodaje Helenca Pirnat Dragičević.

“Važno je da institucije u obzir uzmu preporuke stručnjaka”

Na pitanje voditelja što nam se u budućnosti može dogoditi ako na osnovu izvješća i svega što ona govori institucije ne naprave konkretne korake, odgovorila je kako je izuzetno važno da institucije u obzir uzmu preporuke stručnjaka.

– Važno je poduzimati aktivnosti, važno je slijediti naše preporuke kako bi prava djece bila što više zaštićena. Sve ove okolnosti koje je donijela pandemija i koje su utjecale na obitelji i obiteljske odnose važno je uzeti u obzir kako bi nam djeca odrasla u stabilne, čvrste, odgovorne članove društva i zajednice. Izuzetno je važno da institucije u obzir uzmu stručne i multidisciplinarne preporuke prilikom reorganizacije ili nastavka rada pojedinih sustava, poručila je.

“Zalažemo se za uvođenje građanskog odgoja u škole”

Osvrnula se i na pitanje rane ili kasne seksualizacije mladih koje su u posljednje vrijeme aktualizirali i pojedini političari.

– Izuzetno je važno djecu podučavati o različitostima, odnosno prihvaćanju različitosti i zato se mi zalažemo za uvođenje građanskog odgoja u škole bilo kao međupredmetnog sadržaja ili u sklopu predmeta gdje će se djeci dati mogućnost da prihvaćaju različitosti i uče kako se ponašati. Mislim da na taj način trebamo podučavati djecu i graditi budućnost, naglasila je.

Smatra kako se time ne ograničava pravo roditelja da odgajaju svoju djecu.

– Biološki su roditelji prvi i primarni zaštitnici djeteta i imaju obvezu odgoja djeteta. Dodatnim podučavanjem djece i pružanjem određenih sadržaja šire se njihovi vidici i proširuju mogućnosti njihova promišljanja i snalaženja kasnije u životu, kaže.

Najnovije

Još iz rubrike