30.5 C
Zagreb
Naslovnica Gospodarstvo Osam godina od povijesnog dana i presude u slučaju CHF

Osam godina od povijesnog dana i presude u slučaju CHF

Aktivist Udruge Franak Goran Aleksić osvrnuo se na osam godina od presude u kolektivnom slučaju CHF:

“POVIJESNI DAN ZA ZAŠTITU PRAVA POTROŠAČA, PRESUDA U KOLEKTIVNOM SLUČAJU FRANAK, 4.7.2013.

Na današnji dan prije 8 godina sudac Radovan Dobronić, na Trgovačkom sudu u Zagrebu presudio je:

„Svih osam tuženih banaka ugovaralo je nepoštene ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi (PKS) koja se mijenja odlukom banke i nepoštene ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli CHF, koje su zbog toga ništetne!“

Nakon toga uslijedila je jedna saga ili epopeja koja dan-danas nema svoj pravni završetak. Na temelju kolektivne presude svi potrošači koji su ugovarali kredite u švicarcima u tuženim bankama, dobili su pravo tužiti te banke i dobiti na temelju tužbe obeštećenje. No, unatoč izvrsnoj presudi, stvari su se zakomplicirale nakon odluke Visokog trgovačkog suda (VTS) da ipak „švicarac“ nije ništetan, nego samo PKS, a za Sberbank ništetno nije ništa.

Uslijedile su daljnje pravne radnje Udruge Franak putem Potrošača, i tijek postupka je bio sljedeći:

1. VTS i Vrhovni sud (VS) ukinuli su ništetnost valutne klauzule CHF.

2. Ustavni sud vratio je postupak na VS, ustvrdivši da nije poštovano pravo EU kod odlučivanja o CHF-u za sve banke, i kod odlučivanja o PKS-u za Sberbank.

3. U međuvremenu manji broj ljudi tužio je PKS i počele su se redati presude u korist potrošača za kamatu.

4. U ponovljenom postupku VS vraća lopticu VTS-u, koji 2018. mijenja prvu presudu, i potvrđuje u potpunosti presudu suca Dobronića, koju kasnije potvrđuje i VS, i Ustavni sud.

5. Tijekom 2018. VS odlučuje da nema zastare potraživanja za razliku kamata i tečaja, jer je kolektivnom tužbom prekinut tijek zastare (Rev-2245/17, potvrđeno i na Ustavnom sudu).

6. Održavamo niz tribina od 2016. do 2019. na kojima je diljem Hrvatske sudjelovalo na tisuće oštećenika. Savjetujemo im da tuže i zatraže svoj novac. Otvorila se i mogućnost tužbom zatražiti ništetnost ugovora, ali za takvu tužbu ne postoji pravna sigurnost, stoga svaki tužitelj u dogovoru s odvjetnikom mora sam odlučiti o takvoj tužbi. U to doba još uvijek nismo imali saznanja jesu li zastarjela potraživanja na temelju ništetnog ugovora.

7. Nakon konverzije CHF kredita, sudska praksa za nekonvertirane kredite do danas je bila raznolika. Revizijama Rev-2868/18 i Rev-18/18 dobili smo pravo tužiti banku i nakon konverzije, ali i dalje nije jasno imamo li ili nemamo pravo na obeštećenje. Matematički smo puno puta dokazali da pravo na obeštećenje imamo.

8. VS, nažalost, u ožujku 2020. rješava u oglednom postupku pitanje valjanosti konverzije, umjesto da riješi pitanje prava na obeštećenje, pa sudovi opet ne znaju kako suditi.

9. Zbog neriješenog pitanja oko konverzije, VS pita Sud EU o tome, ali nažalost, opet postavlja pogrešno i nebitno pitanje koje se tiče valjanosti konverzije, i to se vodi kao predmet C-474/20.

10. Nedugo nakon toga i OGS Zagreb postavlja pitanje Sudu EU, ali pitanje se odnosi isključivo na pravo potrošača na obeštećenje nakon konverzije, taj predmet vodi se pod oznakom C-567/20.

11. U međuvremenu, početkom 2020. VS odlučuje da zastara potraživanja na temelju ništetnosti počinje teći utvrđenjem ništetnosti, i time dobivamo pravnu sigurnost, što znači da u slučaju ako se dobije presuda za ništetnost ugovora potrošač ima pravo i na novac, jer nema zastare potraživanja. Do siječnja 2020. vladalo je pravno shvaćanje da zastarni rok potraživanja za ništetni ugovor počinje teći danom ugovaranja ništetnog ugovora. No, unatoč tome, i dalje ne postoji pravno shvaćanje o ništetnosti CHF ugovora, koje čekamo već tri godine. Naime, toliko dugo se nalazi najstarija revizija po tome pitanju na VS-u, a u međuvremenu pojavilo se takvih revizija nekoliko.

12. VS je isto tako, na temelju zakona, odlučio da se u privatnim postupcima za obeštećenje iz kolektivne presude ne mora provoditi nikakav dokazni postupak (Rev-3142/18, potvrđeno na Ustavnom sudu).

13. Sud EU presudom C-407/18 odlučio je da se u slučaju ugovora s ništetnim odredbama ne smije ovršavati nekretnina sve dok se ne utvrdi obeštećenje iz nepoštenog ugovora. Nakon toga uslijedio je zavidni niz rješenja županijskih sudova kojima se utvrđuje odgoda ovrhe sve dok se ne riješi pitanje obeštećenja iz ugovora o kreditu (ŽS Varaždin, ŽS Osijek, ŽS Zagreb).

14. Sud EU donio je tri krucijalne presude kojima u potpunosti potvrđuje pravo potrošača na utvrđivanje obeštećenja nakon konverzije (C-118/17, C-452/18 i C-268/19). Zbog toga očekujemo istu odluku i u hrvatskom predmetu C-567/20.

15. Prije mjesec dana tužitelj u predmetu koji se na Sudu EU vodi pod oznakom C-474/20 odustao je od revizije, čime je Vrhovni sud IZGUBIO svoj predmet na Sudu EU. Napominjemo da je taj predmet bio izrazito štetan, i da mi smatramo da je VS namjerno na Sud EU uputio loš predmet, s lošim zaključcima tužitelja, i s izgledno točnim odgovorima u korist banaka, koji na kraju opet ne bi razriješili dilemu prava na obeštećenje. Nakon toga na Sudu EU ostao je samo predmet C-567/20, u kojemu će Sud EU meritorno odlučiti o pravima potrošača na obeštećenje nakon konverzije, i po kojemu će onda svi hrvatski sudovi obvezujuće morati suditi.

16. Donesene su 2020. i 2021. dvije krucijalne presude o ništetnosti CHF ugovora koje su pravomoćne, i kojima je utvrđeno da su CHF ugovori ništetni. To su presude Županijskog suda u Varaždinu, služba u Koprivnici, Gž-115/20, odvjetnika Srđana Kalebote i presuda ŽS Vukovar Gž-415/19, odvjetničkog ureda Glavaš & Šutalo. Očekujemo da VS konačno odluči o pitanju ništetnosti CHF ugovora, kako bi svi potrošači imali pravnu sigurnost u svojim tužbama u kojima traže utvrđenje ništetnosti CHF ugovora. U međuvremenu je donesen još čitav niz prvostupanjskih presuda kojima se utvrđuje ništetnost CHF ugovora, o kojima još nisu odlučivali županijski sudovi.

17. Do danas imamo oko 10.000 privatnih prvostupanjskih presuda, oko 1.000 privatnih pravomoćnih presuda te oko 30.000 neriješenih predmeta na sudovima diljem Hrvatske. Možemo reći da su gotovo svi predmeti za nekonvertirane kredite, kako prvostupanjski, tako i pravomoćni, završili u korist potrošača. Jedan jako mali dio presuđen je u korist banaka, prije svega zbog tehničkih pogrešaka, tipa da potrošač nije platio sudsko vještačenje, zbog čega je tužba odbijena. Konvertirani predmeti su „na ledu“ sve do odluke Suda EU po predmetu C-567/20.

Udruga Franak svojim aktivnim doprinosom zaslužna je za jedan poprilično zavidni broj riješenih i neriješenih predmeta na sudovima, jer smo poticali potrošače da tuže, i savjetovali ih o tome koja su njihova prava. Naša kampanja provodila se kroz tribine, društvene mreže i medijske aktivnosti. Uvijek može bolje, ali smatramo da smo poprilično utjecali na veliki broj tužbi, kojih bi zacijelo bilo za 80% manje bez naše aktivne uloge u svemu tome.

Mi smo nakon kolektivne pravomoćne presude odlučili da je vrijeme da pomognemo potrošačima na način da pokrenemo odvjetnike da se bave slučajem franak. Zbog toga smo pozvali sve odvjetnike koji žele zastupati potrošače da nam se jave, prije svega radi razmjene sudske prakse, i radi svojevrsnog „brain storminga“ u kojemu smo raspravljali koji su najbolji načini postavljanja tužbenih zahtjeva. Tijekom naših aktivnosti javilo nam se preko 300 odvjetnika, i sa svima njima podijelili smo sva naša iskustva, i svu sudsku praksu kojom raspolažemo. Naravno, u svemu tome bilo je i puno podmetanja od strane banaka i njihovih plaćenika, ali smo zasad uspjeli otupjeti sve oštrice uperene protiv naše pravedne i jedine moguće borbe za obeštećenje što većeg broja potrošača, a to je legalna zakonita borba na sudovima.

Ostaju nam sada sljedeća najvažnija neriješena pravna pitanja:

– pitanje ništetnosti CHF ugovora, koje mora razriješiti Vrhovni sud
– pitanje prava na obeštećenje nakon konverzije, koje će razriješiti Sud EU u predmetu C-567/20.

Neka vam je sretan današnji dan, dan pobjede u kolektivnom slučaju franak!

Tužite banke ako niste konvertirali CHF, a ako jeste, pričekajte odluku Suda EU.

Pitajte o svemu što vas zanima na adresi:
franak.tuzbe@gmail.com, napisao je Goran Aleksić.

Najnovije

Još iz rubrike