Dan Antifašističke borbe je državni praznik. Ove godine Vlada nakon tri desetljeća prvi put organizira svečanost u šumi Brezovici nedaleko od Siska. Udruge antifašista pozdravile su ovu gestu Vlade i premijera koji će sudjelovati na obilježavanju 80. Obljetnice formiranja prvog partizanskog odreda na prostoru Hrvatske i bivše Jugoslavije.
Povjesničar Tvrtko Jakovina sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu rekao je u HTV-ovoj emisiji Studio 4 kako bi volio da je u pitanju važan zaokret Vlade RH.
– Bilo bi možda dobro da ovo može biti početak jednog drugačijeg odnosa prema tom segmentu prošlosti. Neshvatljivo je da 30 godina jedna udruga organizira državni praznik, možda je neshvatljivo da nakon 6 godina mandata premijer koji je rekao da će promijeniti kurs Vlade u odnosu prema prošlom učinio tek sada. Međutim, obzirom da su se i prošle godinu u kolovozu u Kninu i Gruborima dogodile neke važne promjene i poslane važne poruke i da su to činili ljudi koji su simbolizirali nešto drugo, recimo da i ovo treba gledati u tom kontekstu, poručio je.
Kaže da je iznenađen s ovim činom s obzirom na to da cijeli život živi u Hrvatskoj i 6 godina prati premijera Andreja Plenkovića.
– Ovo je nešto što, moram reći, ja nisam očekivao, Pozitivno sam iznenađen jer ovo Hrvatsku svrstava uz core Europskih zemalja gdje se Hrvatska nije često pozicionirala, istaknuo je.
– Dolaze potpredsjednici Vlade i ministar znanosti, i možda s obzirom na specifične odnose koje kod nas imaju premijer i predsjednik Republike, oni dolaze skupa na jedno mjesto što zapravo pokazuje da su ili u stanju maknuti osobne antipatije i početi se ponašati državnički ili su se dogodile neke promjene, rekao je Jakovina.
Kaže kako su HDZ-ovi premijeri i prije dolazili u Brezovicu, Jadranka Kosor je dolazila, no za vrijeme Kolinde Grabar Kitarović i HDZ-Mostove Vlade, takva je praksa prekinuta.
– Geste su važne, geste su i za Srbe u Kninu prošle godine bile važne. No geste nisu dovoljne, mi moramo promijeniti klimu u društvu, poručio je.
Komentirao je i tvrdnje antifašističkih udruga proizašlih iz Drugog svjetskog rata da se u školama ne uči o antifašističkoj borbi ili se uči krivo, dok s druge strane udruge proizašle iz Domovinskog rata tvrde da se o Domovinskom ratu ne poučava dovoljno.
– Najveći zagovornici ovakvoga školskog programa i najveći istraživači Domovinskog rata su modelirali poučavanje danas po poučavanju iz vremena bivše države. To nije bilo dobro onda i teško da to može biti dobro danas za branitelje, ustvrdio je.
Poručio je da se trebamo vratiti istini jer je iskrivljavanje bio naš problem.
Za najavljene izmjene Kaznenog zakona kojima bi se zabranilo isticanje fašističkih simbola, negiranje Holokausta i pozdrav ZDS, kaže da su ga iznenadile.
– Možda se i to dogodi, ali ja osobno smatram da se to neće dogoditi jer, po mom mišljenju, politički je puno jednostavnije bilo maknuti ploču iz Jasenovca nego donositi čitav zakonodavni paket, rekao je, dodavši da ne vjeruje niti da će se u Zagrebu vratiti Trg maršala Tita.
O Vukovaru i ćirilici
Jakovina je komentirao i inicijativu vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave za zajednički školski program za djecu hrvatske i srpske nacionalnosti.
– Ja mislim da bi Srbi i Hrvati trebali ići u iste škole. Naravno, ako srpska manjina osjeti da su dirnuta njihova Ustavom zajamčena manjinska prava, onda taj dio treba regulirati po tim zakonima, rekao je.
– Škole bi trebale biti povezane jer ti ljudi žive tamo skupa i žive stoljećima skupa, dodao je Jakovina.
Osvrćući se na komentar da bi spajanjem škola sva djeca znala ćirilicu rekao je da se ćirilica nauči vrlo brzo te da je to vrlo korisno, naročito u humanističkim djelatnostima.
– To proširuje prostor hrvatskog jezika na još veliko područje od 10 milijuna ljudi. I lakše naučite druge slavenske jezike ako to želite. To nikome neće smetati, poručio je Jakovina.
Govorio je i o koaliciji HDZ-a i SDSS-a.
– Problem je sa strankom koja je po svojemu vodstvu puno više lijevo nego što je prosječan birač te stranke. S druge strane, mi smo u ovoj zemlji stvarali atmosferu da, ako nije HDZ na vlasti, da onda Srbi imaju puno više problema tamo gdje žive izmiješani s Hrvatima. Dakle, mi nismo stvarali jednu demokratsku atmosferu gdje ćete po slobodnoj volji birati, nego smo sve to vukli na ove probleme koji nas onda drže već 30 godina, rekao je Jakovina.
Jakovina se osvrnuo i na međunacionalne sukobe među mladim generacijama na istoku Hrvatske.
– Pojednostavnit ću malo previše. Poraz politika koje su bile među hrvatskim Srbima početkom 90-ih godina bio je tako katastrofalan u Dalmaciji da je postignuta određena katarza i da su tu stvari razriješene. To se na istoku Hrvatske nije dogodilo ne zbog toga što nije bilo rata i ubijanja, nego zbog toga što su se naše politike nastavile voditi na podjelama koje postoje između Srba i Hrvata. I tu je najveća odgovornost hrvatske političke elite ili HDZ-a, ako hoćete, rekao je Jakovina, dodavši kako podjele očito odgovaraju onim elitama koje na tome profitiraju na izborima.
