Od svibnja 2022. godine na hrvatsko tržište bit će zabranjeno stavljati robu dvojne kvalitete, a trgovci će za prekogranične povrede potrošačkih prava moći biti kažnjeni iznosom i do 4 posto godišnjeg prometa, proizlazi iz prijedloga novog Zakona o zaštiti potrošača, koji je jučer upućen u javnu raspravu.
Brojne novosti kojima će se pokušati jače štititi potrošačka prava uglavnom su posljedica naše obveze da u nacionalnu legislativu implementiramo odredbe četiriju Direktiva EU, a usprkos prvotnim najavama da će se to vjerojatno raditi kroz zakonske izmjene, Ministarstvo gospodarstva očito se odlučilo na pisanje kompletno novog zakona.
Njime će, između ostaloga, biti uređena obveza trgovaca da u postupku procesa prigovora od potrošača, kupcu kao odgovor na prigovor pruži jasnu informaciju prihvaća li ga ili ne, s obzirom na to da je dosadašnja praksa pokazala da njihovi odgovori nerijetko budu nerazumljivi, a proces prigovaranja time bespotrebno dugačak i kompliciran.
Novosti se odnose i na prodaju artikala kroz posebne oblike prodaje: naime, ovdje će trgovac, pored objave cijene robe na popustu, biti obvezan objaviti i najnižu cijenu po kojoj se taj isti artikl općenito prodavao u posljednjih 30 dana, vjerojatno zato da bi se kupcima pružila točna informacija jesu li taj isti artikl možda već mogli kupiti po povoljnijim uvjetima.
Novi zakon također će ispraviti i nepravdu koja je postojala vezano uz uslugu parkiranja. Naime, parkiranje će novim zakonom izrijekom biti navedeno na popisu javnih usluga, što znači da će se svi potrošači, koji imaju prigovor, s njime obratiti Povjerenstvu za zaštitu potrošača pri pružatelju usluge koji po zakonu, između ostaloga, za člana mora imati i predstavnika potrošačkih udruga, umjesto da se pružateljima usluga parkinga dopušta da proces reklamacija zapravo uređuju samostalno, a što se tijekom godina pokazalo iznimno lošim za potrošače.
Kao što je Jutarnji već ranije najavljivao, zakonom će biti zabranjene objave lažnih recenzija usluga i proizvoda, a potrošači će u takvim i drugim slučajevima u kojima su bili podvrgnuti nepoštenoj trgovačkoj praksi, moći tražiti nadoknadu štete.
Ukida se potom i novija, nelogična odredba, kojom je svim osobama koje se bave poslom savjetovanja potrošača, bio nametnut uvjet da prethodno polože stručni ispit, a protiv koje su potrošačke udruge godinama vikale.
“Potaknuti nemogućnošću održavanja stručnih ispita radi pandemije te provođenjem detaljne analize oportunosti uvedenog sustava stručnih ispita, zaključeno je kako propisivanje obveze polaganja stručnog ispita ne bi doprinijelo svrsi”, stoji u objašnjenju. Zanimljivo, Zakonom je predviđeno i da će inspektori iz Državnog inspektorata moći provoditi postupke mistery shoppinga, kao i da će trgovcima moći ograničavati pristup mrežnim stranicama u slučaju kolektivnog kršenja prava potrošača.
Predložen je i iskorak koji ide u korist trgovcima – naime, oni više neće morati u cijelosti plaćati postupak vještačenja robe koju kupci zbog manjkavosti reklamiraju, već će biti dopušteno da za vještačenje plate tek predujam, dok će se ostatak plaćati kad se utvrdi je li za grešku kriv trgovac ili kupac. Također, period u kojem vrijedi takva odredba bit će proširen sa šest mjeseci na godinu dana.
Kako je vidljivo iz prijedloga Zakona, na tržište se neće moći stavljati roba za koju se tvrdi da je identična robi na drugim tržištima, iako se u stvarnosti značajno razlikuje u obilježjima ili sastavu, no povreda zakona u takvim će se situacijama ocjenjivati od slučaja do slučaja.
“Razlike u robi mogu se opravdati legitimnim i objektivnim očekivanjima. Prilikom ocjenjivanja trebalo bi uzeti u obzir mogu li potrošači lako primijetiti takve razlike, postoje li neka ograničenja propisana nacionalnim pravima, dostupnosti ili sezonskog karaktera sirovina”, pojašnjava se, piše Jutarnji.
