22 C
Zagreb
Naslovnica Život i zabava Mišja groznica (Hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom) i kako se zaštititi

Mišja groznica (Hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom) i kako se zaštititi

Svake godine u Hrvatskoj bilježimo pojedinačnu ili sporadičnu pojavu oboljelih od mišje groznice odnosno hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom (HGBS), a povremeno dolazi i do pojave cikličkih epidemija. Mišja groznica je virusna zoonoza i prvenstveno je endemska bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. U Hrvatskoj je već godinama poznata pojava bolesti u mnogim prirodnim žarištima kao što su primjerice neke šume u Gorskom Kotaru, Lici, Karlovačkoj županiji, u gradu Zagrebu i okolici na području Medvednice kao i na područjima Slavonije. Bolest je stalno prisutna najčešće u kontinentalnim područjima iako se bilježi i u ostalim dijelovima zemlje s različitom učestalošću od godine do godine, a cikličke epidemije su povezane s velikom brojnosti njihovih prirodnih rezervoara.

Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa te uzročnik prirodno kruži i održava se među njima. U Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis). Navedene su životinje rezervoari virusa koji ga izlučuju u okolinu izlučevinama, najčešće mokraćom i izmetom.

Ljudi se ulaskom u područja tzv. prirodnog žarišta, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti na sljedeće načine:

izravno udisanjem aerosola ili prašine koji su kontaminirani uzročnicima ili posrednim/neizravnim kontaktom s mokraćom, izmetom ili slinom zaraženih glodavaca,

unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim/prljavim rukama,
konzumacijom kontaminirane (zagađene) vode ili hrane (kao npr. neoprani šumski plodovi)
neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima.

Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna (pa i do 8 tjedana) nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca naglim nastupom visoke tjelesne temperature praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva (spojnica) te osipom. Kasniji se simptomi razvoja težeg oblika bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, moguć je i nagli pad krvnog tlaka, pojava krvarenja i u najtežim oblicima razvojem stanja šoka. Liječenje je simptomatsko.

Osobe koje su zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici, komunalni djelatnici i sl.) učestalo u neposrednom ili posrednom kontaktu s malim divljim glodavcima najizloženiji su njihovu aerosolu pa tako i najizloženiji ovoj zarazi.

Čovjek se također može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci te se može stvoriti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, razne ostave i dr.)

Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen u odnosu na proširenost boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi najčešće ipak relativno rijetko javlja.

Rizik hemoragijske groznice se može umanjiti pridržavanjem mjera osobne zaštite.

ZAŠTITA NA OTVORENOM

Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!

Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće u zatvorenim spremnicima, a osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama!

Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.

Izbjegavajte piti vodu iz šumskih neprotočnih i slaboprotočnih izvora ili lokava!

Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.

Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!

Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske!

ZAŠTITA U ZATVORENIM PROSTORIMA

Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!

Smeće držite u zatvorenim čvrstim spremnicima da ne bude izvor hrane glodavcima.

Ne ostavljajte otvoreno smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.

Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima.

Potrebno je ukloniti nakupine drva, lišća te sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50-tak m od kuće.

Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu, te zaštitite od kućnih ljubimaca)!

Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.

Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanja prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje i to uz korištenje maske preko nosa i usta.

Nemojte mesti na suho niti usisavati izlučevine glodavaca, kao ni njihova gnijezda, jer to pogoduje da se zarazni materijal (izlučevine glodavaca) digne u zrak pa ga tako možete udahnuti i na taj se način zaraziti.

Nosite zaštitnu masku koja štiti sluznicu nosa i usta.

Nosite gumene rukavice.

Prilikom čišćenja koristite mokru krpu da izbjegnete dizanje prašine i klorni ili alkoholni dezinficijens, piše HZJZ.

Najnovije

Još iz rubrike