18 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno Zamjenica šefa DSV-a: Ne znam da smo nekog suca prijavili za nesrazmjer...

Zamjenica šefa DSV-a: Ne znam da smo nekog suca prijavili za nesrazmjer imovine

Gošća Intervjua tjedna Točke na tjedan bila je Gordana Jalšovečki, sutkinja Vrhovnog suda s više od 30 godina iskustva u sudstvu, zamjenica predsjednika Državnog sudbenog vijeća.

Kako se osjećate sa 30 godina karijere u sudstvu kad gledate ova uhićenja sudaca?

Osjećam se loše u smislu da postoje suci za koje postoji osnovana sumnja da su počinili djela korupcije, primanja mita, što se treba dokazati i treba imati na umu presumpciju nevinosti i ne bih komentirala dalje postupak protiv kolega. Smatram da ogroman broj sudaca zakonito i savjesno obavlja svoj poziv, smatram da je biti sudac poziv. Smatram da o sucima najbolje govore njihove odluke, način ponašanja, istupanje u javnosti, gdje se pojavljuju, jednostavno je utvrditi tko je kakav, a suci su podložni kontrolama. Nikad nisam težila velikim istupanjima u javnosti.

Zašto suci ne vole istupati u javnosti da bi progovarali o “kukolju u žitu”?

Suci su, ne bih rekla kasta, ali su čudnovata bića – savjesni, pošteni suci koji rade zakonito posao, marljivo, nemaju potrebu istupati, posebno obrazlagati zašto je protiv nekog pokrenut postupak. Osjećamo se loše. Suci koji smatraju da toliko godina ulažu trud i znanje, i onda vas javnost percipira kroz nekoliko slučajeva – svi suci su korupmirani, olako zarađuju, ne rade – onda suci gube volju objašnjavati da to nije tako.

Nisam ljuta na medije, ponekad ogorčena s pojedinim člancima ili novinama. I među novinarima treba postojati etički kodeks. Nisam protiv toga da se objavljuju podaci o sucima koji nezakonito obavljaju posao, ali sam pobornik i toga da se istaknu oni suci koji rade zakonito, koji niz godina desetljećima rade pošteno posao. Takvi suci ne istupaju, previše rade, nose posao kući.

Jeste li ljuti na kolege u Osijeku, Splitu…?

Teško se razljutim, samo sam tužna ako je to istina. Što se tiče neprimjerenih druženja, smatram da sudac itekako treba voditi brigu o tome s kime se druži. Bila sam u slučajevima kad sam ocijenila da nije primjereno otići na neko druženje jer mi to nije potrebno. Moglo bi mi se dogoditi da budem pozvana u veće društvo, a da ne znam tko će biti među gostima. Kad se radi o većim partijima, onda pitam domaćina hoće li biti poznatih osoba s kojima ne bih voljela biti u društvu. Ako bi došla negdje, a da je tamo netko s kim nije primjereno družiti se, odmah bi se okrenula i otišla.

Kad je riječ u trojici sudaca, prestaju li biti suci i kada?

Oni su zasad suci, suspendirani su do završetka stegovnog postupka. Budući da je pokrenut kazneni postupak, oni će prestati biti suci ako budu proglašeni krivim za djela koja im se stavljaju na teret. Postoje osnove kad prestaje sudačka dužnost. Sucu koji je počinio stegovno djelo, neprimjereno druženje ili primanje mita, ako bude stegovno kažnjen, razrješava se dužnosti i ima pravo žalbe Ustavnom sudu.

Netko tko je izložen takvoj sumnji, može li imati povjerenje građana čak i ako ne bude osuđen?

Mislim da može. Onda ne vjerujemo pravosuđu. Onda ne treba postojati sudski proces ako ćemo unaprijed osuditi suca ili bilo kojeg drugog okrivljenika. Ako budu pravomoćno oslobođeni, ja bih im vjerovala.

Ovakve optužbe Mamić iznosi godinama. Je li DSV nakon što je to ponovno učinio, radio provjeru imovinskih kartica?

Ne mogu o tome govoriti jer je stegovni postupak tajan. Svaki sudac ima obvezu prijave imovinske kartice DSV-u. DSV može kontrolirati kartice i ako utvrdi nesrazmjer, imamo mehanizme da zatražimo od porezne uprave izvješća, izjave od sudaca. Koliko sam upoznata, u tijeku je sklapanje sporazuma s poreznom upravom, Finom itd. s Ministarstvom pravosuđa i nakon toga ćemo imati brže tehničke mogućnosti da putem interneta dođemo do podataka da bi eventualno imali saznanja o nesrazmjeru. Kad bi utvrdili nesrazmjer, podnosimo prijavu predsjednicima suda koji moraju reagirati i nadležnim tijelima kao npr. državnom odvjetništvu.

Bavi li se DSV time?

Teško je nama koji smo pravnici apsolutno ulaziti u svaki detalj svake imovinske kartice, ali postoji mogućnost – ako netko podnese prijavu ili po službenoj dužnosti.

Postoji Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, bavi se uglavnom imovinskim karticama.

Svi su se borili da imovinske kartice budu objavljene na inetrnetu. Sad svatko može ukucati ime suca, pogledati njegovo imovinsko stanje i ako ima bilo kakvu sumnju, saznanja, može podnijeti prijavu nama ili DORH-u, mi ćemo zatražiti izvješća. Ja sam bila protivnik stavljanja imovnskih kartica na internet jer smo svakome davali uvid u kartice tko god je želio.

Uvijek imam barem dvije stranke, uvijek će jedna biti nezadovoljna mojom odlukom. Među tim strankama ima ljudi koji misle da je sudac korumpiran, da sam donijela odluku jer me druga strana nagovorila, ne shvaćaju zašto potupak tako dugo traje… Porezni organi bi trebali tu imati glavnu ulogu kao u svim uređenim zemljama. Ako netko plaća porez, prijavljuje prihode, ako ima imovinu kakvu ima, tko je taj koji može vdjeti nesrazmjer između prihoda i imovine koju je netko ostvario?

Je li DSV kapacitiran da uoči nesrazmjer, gleda li netko kartice?

Gleda, ali s obzirom na broj sudaca ne može se očekivati da se svaka kartica pomno gleda jer DSV ima brojne ovlasti. Radi se na tome da se to poboljša. Nisam upoznata da je DSV upozorio nešto tako, da je neki sudac prijavljen zbog nesrazmjera u imovinskoj kartici. Možda je ranije bilo, prije mog mandata. Ali korupcija ima ime i prezime. Korupcija nije samo primanje mita u vidu novca, imate utjecaj na nekoga, obećanja za nešto što nije vidljivo. U svome stažu sam sigurno dva ili tri puta bila u situaciji da je netko sam naznačio nešto vezano uz korupciju, nisam imala dilema kako postupiti. Radi se u rukavicama, mehanizmima, netko prišapne da bi bilo dobro kad bi se tako moglo, postoje različiti mehanizmi.

Kakve su nadležnosti DSV-a u kontroli postupanja sudaca?

Vrlo ograničene. Postupamo samo po zahtjevima predlagatelja. Ne možemo po službenoj dužnosti. Postupamo jedino po zahtjevu ovlaštenog predlagatelja i onda se pokreće stegovni postupak. Ima sudaca koji ne ispunjavaju okvirna mjerila i normu i ako je to neopravdano, pokreće se stegovni postupak.

Stegovnih postupaka je bilo 182 u 10 godina. Doneseno 105 odluka, izdano je 36 ukora, 41 novčana kazna, 13 razješenja i 15 uvjetnih razrješenja. U 14 postupaka su oslobođeni, 36 je obustavljeno. Nije to baš tako malo, više od deset sudaca. Nije istina da DSV nije odlučivao o skidanju imuniteta. Ako sudac ne ispuni 80% norme neopradavno u prethodnoj godini, predsjednik suda je dužan pokrenuti stegovni postupak. Nedavno smo imali tri stegovna postupka zbog neurednog obnašanje dužnosti. Može dobiti ukor, novčanu kaznu i razrješenje dužnosti.

Što vama govore ti podaci o stanju u pravosuđu?

Meni se čini da je ovo adekvatan broj i to ruši tezu da su suci kasta koja sebe štiti, kojima se ne može prigovoriti. Hrvatsko pravosuđe rješava više od milijun predmeta godišnje, priljev je ogroman. Netko je te slučajeve riješio.

Koji su uzroci dugotrajnosti kaznenih postupaka?

Teško je to reći, okrivljenici koriste sve mehanizme, a zadnju riječ obično ima Ustavni sud.

Je li loše stanje u pravosuđu samo dojam i percepcija?

Za percepciju javnosti nisu isključivo krivi mediji. I suci su krivi za to, i državni odvjetnici, ali ne pristajem na tvrdnju da su suci korumpirani. Ako postoje, to je manjina. I građani moraju snositi odgovornost o obvezama koje ne ispunjavaju. Ako ne vratim zajam, nije li to dio i moje odgovornosti? Mislim da se građani Hrvatske puno tuže, eto tako…

Je li pravosuđe politizirano u segmentu izbora sudaca?

Mislim da nije. Što se tiče profesorice Zlate Đurđević cijenim je kao sveučilišnu profesoricu, osobu koja ima stručni dignitet i integritet, no o njezinom radu nemam saznanja. Program sam pročitala i o tome ne mislim javno govoriti, o tome smo govorili na sjednici DSV-a. Imali smo tajno glasanje. U njezinom programu ne vidim ništa specijalno problematično nego smatram da na Vrhovnom sudu postoje suci s akademskim titulama doktora znanosti, s puno iskustva, koji zakonito rade posao, koji su napisali tisuće sudskih presuda, ne mislim da su suci Vrhovnog suda bilo čiji suci. Sigurna sam, ne kažem da time treba eliminirati sveučilišne profesore primjerice, ali smatram da unutar suda postoje kolege koji sigurno tu funkciju mogu obavljati časno.

Ideja predsjednika Milanovića da se sudstvo reformira, zar ne bi to mogao netko tko nije u samom sustavu?

Slažem se, to ne mora biti sudac Vrhovnog suda, ali bar osoba s godišnjim iskustvom. Može biti profesor ili pravni stručnjak, ali smatram da osoba koja nije provela u pravosuđu bar 10 godina, vidio ročišta, napisao presudu, koji nije ušao u srž organizacije iznutra, mislim da je od njega bolji svatko tko to zna ako ima iste akademske uvjete.

Kakav je način biranja sudaca?

Najbolji je mogući. DSV ima 11 članova, dva profesora, dva saborska zastupnika (oporba i vladajući), ostalo su suci. Mislim da prisutnost saborskih zastupnika i sveučilišnih profesora ipak umanjuje mogućnost samih sudaca da imenuju suce bez kriterija. Postoji zakonski okvir.

Kako otkloniti sumnju u pravosuđe?

Da mene netko optuži za mito ili korupciju, znam što bih napravila – podnijela bih kaznenu prijavu i tužbu za klevetu. Ali to ne znači da su Mamićeve optužbe istinite.

Najnovije

Još iz rubrike