Nikada nije previše upozorenja o tome koliko je za ljetnih vrućina opasno ostaviti dijete ili životinju u automobilu. Svjesnost o opasnosti još je veća kada znamo koliko se brzo temperatura u automobilu može popeti do vrijednosti opasnih po život.
Samo u SAD-u svake godine u prosjeku 37-ero djece umre jer su bila ostavljena u vrućim automobilima. Kako bi povećali svjesnost ljudi o tome koliko je vrućina u automobilima opasna, znanstvenici su istražili koliko je potrebno različitim tipovima automobila da se ugriju kada je vruć dan.
Rezultati alarmiraju na maksimalan oprez: unutar jednog sata temperatura u automobilu parkiranom na suncu na 35 ili više stupnjeva porasla je do prosječnih 47 Celzijevih stupnjeva.
Kontrolna ploča u automobilu bila je još više vruća s prosječnih 69 stupnjeva, volan s 53 stupnja, dok su se sjedala zagrijala do prosječnog 51 Celzijeva stupnja.
U automobilima parkiranima u sjeni temperatura je bila niža, ali i dalje vrlo visoka. Nakon jednog sata unutrašnjost automobila zagrijala se do 38 stupnjeva, kontrolna ploča do 48 stupnjeva, volan do 42 stupnja, dok su se sjedala u prosjeku zagrijala do 41 stupnja.
Svi smo doživjeli situaciju kada smo se za vrućeg dana vratili u automobil i jedva mogli dotaknuti volan. Zamislite kako je onda djetetu ili životinji koji ostanu zarobljeni u automobilu koji je postao pećnica, apelira Nancy Selover, klimatologinja sa Sveučilišta u Arizoni. Znanstvenica dodaje da svatko tko sjedi u autu, naravno, diše i da sa svakim dahom ispušta vlagu u vozilo.
Izdišu vlagu u zrak, a što je veća vlaga u zraku, osoba se teže može rashladiti znojenjem jer se znoj ne isparava tako brzo, objašnjava Selover.
Istraživači su u studiji koristili šest vozila: dva identična srebrna ekonomična automobila, dva identična srebrna sedana srednje veličine i dva identična srebrna manja kombija. Zatim su na tri različita ljetna dana u gradu Tempeu u Arizonu pratili temperaturu u parkiranim automobilima ostavljenima na suncu i u sjeni.
Ovi testovi pokazali su što se može dogoditi tijekom odlaska u kupovinu. Željeli smo znati kakva će situacija biti unutar automobila nakon jednog sata, koliko je otprilike potrebno za nabavku namirnica. Znala sam da će temperature biti visoke, ali iznenadile su me temperature površina, kaže Selover. Očekivano, automobili su se zagrijavali drukčijom brzinom. Ekonomičan auto zagrijao se brže od sedana i manjeg kombija.
Osoba zarobljena u vrućem automobilu pod velikim je rizikom od toplinskog udara koji može biti smrtonosan. Teško je predvidjeti kada će doći do toplinskog udara, najviše zato što to stanje uključuje mnoge faktore, uključujući dob, težinu i opće zdravstveno stanje osobe, kažu istraživači. No u većini slučajeva do toplinskog udara dolazi kada djetetova temperatura tijela naraste iznad 40 stupnjeva i ostane takva neko vrijeme.
Kako bi naučili više o tome kakvu su riziku djeca izložena, znanstvenici su koristili hipotetske podatke o dvogodišnjem dječaku. Ostavljeno u sjedalici automobila na vrući dan, dijete bi doživjelo toplinski udar za sat vremena u slučaju da je auto parkiran na suncu te za dva sata ako je auto parkiran u sjeni, ustvrdilo je istraživanje.
Nadamo se da ova saznanja mogu utjecati na svjesnost i prevenciju toplinskog udara kod djece te na stvaranje tehnološkog sustava unutar automobila koji će upozoriti roditelje da su u vozilu zaboravili dijete, poručila je voditeljica istraživanja Jennifer Vanos, asistentica iz predmeta Klima i ljudsko zdravlje na Sveučilištu u Kaliforniji, ogranak San Diego.
Vanos je dodala da hipertermija (viša temperatura tijela od normalne) i toplinski udar uzrokuju otkazivanje organizma, od unutarnjih ozljeda do oštećenja mozga i organa, prenosi Dnevnik.hr
