Ako želite na zubima imati bijele plombe pomalo umjesto crnih njih ćete morati platiti, čak i kod stomatologa koji surađuju s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.
Na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) stoji da u stomatološkom liječenju pravo na besplatno liječenje svih zubi bijelim ispunama imaju djeca do 18 godina, a od prije dvije godine besplatne su i za trudnice i dojilje.
Odrasli pak imaju pravo besplatne na bijele ispune samo za sjekutiće i očnjake od jedinice do trojke u gornjoj i donjoj čeljusti, a za ostale zube na trošak obveznog zdravstvenog osiguranja mogu dobiti crne, odnosno amalgamske ispune.
Iz HZJZ-a pojašnjavaju da cijenu bijele ispune određuju sami stomatolozi u skladu s Pravilnikom Hrvatske komore dentalne medicine.
A kada je riječ o amalgamskim ispunama, poznatima i kao crne plombe, oko njih su se posljednjih godina lomila koplja. Riječ je o smjesi žive sa sitnim česticama srebra, kositra, bakra ili drugih metala. Zbog žive je plomba dovoljno mekana da ju stomatolog može jednostavno utisnuti u zub.
Mišljenje o ovoj vrsti ispuna tražili smo od nekoliko hrvatskih stomatologa.
”Amalgamske ispune se ne bi trebale uopće koristiti, ali ih se koristi. One nisu dobre jer sadrže živu”, kažu nam iz jedne zagrebačke stomatološke ordinacije, ali dodaju da ih i oni ipak imaju u ponudi. Otkrivaju da nerijetko svojim pacijentima preporučuju odabir bijelih plombi.
A isto čini i stomatologinja iz Rijeke koja je istaknula i jedan drugi problem. ”Nemaju ljudi uvijek novca za platiti plombu, nije to takav standard kod nas. Onda ponekad stavimo privremeno amalgamsku pa kada je u boljoj mogućnost pacijent dođe da ju zamijenimo s bijelom”, otkrila je.
Je li točno da je ova vrsta plombi opasna za zdravlje pacijenata upitali smo Hrvatsku komoru dentalne medicine. Onu jasno poručuju da to – nije točno. Razlog zbog kojega ih se smatra štetnima leži u brizi za okoliš. Amalgamske ispune zahtijevaju određen način odlaganja u otpad.
”Upotreba amalgama u dentalnoj medicini ne proizvodi nikakav štetan učinak na zdravlje naših pacijenata, već se ograničenje njegovog korištenje odnosi isključivo s aspekta zaštite okoliša, dakle brigom o njegovom ispravnom skladištenju, odnosno konačnom odlaganju i zbrinjavanju”, kažu iz HKDM-a.
”Svi doktori dentalne medicine već se dulje vrijeme pridržavaju svih propisanih mjera vezanih uz korištenje amalgama (u obliku doziranih kapsula) te osiguravaju njegovo sigurno zbrinjavanje, što pridonosi zaštiti okoliša”, dodaju iz Komore.
Nacionalnim planom mjera do kraja 2025. godina planira se potpuno ukinuti upotreba amalgamskih ispuna u dentalnoj medicini u Hrvatskoj.
Upitali smo HKDM hoće li to utjecati na cijenu bijelih ispuna, odnosno hoće li one tada biti besplatne za sve.
”U dentalnoj medicini mogu se koristiti različite vrste bijelih ispuna (od makro do nano). Odabir pojedine vrste ispuna vezan je uz različitu cijenu, ali naravno i kvalitetu ispuna. Upravo radi navedenog, korištenje termina ‘bijeli ispun’ nije dovoljno jasno i iziskuje dodatno pojašnjenje.
Ukazujemo da korištenje bijelog ispuna veće kvalitete i više cijene uvjetuje naravno njegovu dugotrajnost, a i mogućnost nastanka sekundarnog karijesa je manja. Navedeno je i u korelaciji s vremenom koji dentalni tim mora uložiti u takvu terapiju”, pojašnjavaju iz Komore.
Stav Hrvatske komore dentalne medicine i stomatološke struke u cjelini, dodaju, jest da je karijes rezultat opće nebrige za zube i oralno zdravlje pacijenta.
”Postavlja se pitanje – trebaju li porezni obveznici koji uredno održavaju svoje zube i oralno zdravlje, plaćati za nebrigu drugih koji o tome ne vode računa. Sumnjamo da država može financijski osigurati bijele ispune visokog cjenovnog razreda i kvalitete, a Hrvatska komora dentalne medicine ne može prihvatiti kompromise u liječenju pod ‘krinkom načela’ zdravstvene socijalne dostupnosti svih naših građana”, poručuju uz apel pacijentima da vode brigu o oralnom zdravlju, piše Dnevnik.hr
