32.8 C
Zagreb
Naslovnica Inozemstvo Srbija ne napreduje ni u odnosu s Hrvatskom ni u pregovorima

Srbija ne napreduje ni u odnosu s Hrvatskom ni u pregovorima

Kod Srbije nema pomaka u suradnji s Hrvatskom kad je riječ o nestalima iz Domovinskog rata, nema pomaka u pitanju regionalne jurisdikcije čime si je ta država uzurpirala pravo da procesuira državljane svih država bivše Jugoslavije, a pomak nije napravljen ni u obeštećenju ratnih žrtava kao ni u zastupljenosti manjina. Najnoviji radni dokument – non paper – Europske komisije o stanju i napretku Srbije u pregovorima, a koji se tiče ključnih poglavlja 23. i 24., pravosuđa i temeljnih prava, o čemu se jučer raspravljalo na radnoj skupini o proširenju, daje sliku države koja ne samo da nije ispunila preporuke za prijelazna mjerila, nego se i ne kreće u tome smjeru i bilježi zastoj po gotovo svim točkama.

Hrvatska je 2008. godine inzistirala i uspjela u tome da se u prijelazna mjerila za Srbiju uključe točke koje su joj važne i bez čijeg ispunjavanja Srbija ne može napredovati u pregovorima s Europskom komisijom o članstvu u EU. Prva točka tiče se hibridnog sustava nastalog nakon što je Srbija zakonski proglasila regionalnu nadležnost nad procesuiranjem svih zločina iz ratova i izvan svojih granica, šireći se na cijelo područje bivše Jugoslavije. Hrvatska je u prijelazna mjerila uspjela uključiti formulaciju da Srbija mora izbjegavati sukob pravnih jurisdikcija, odnosno surađivati u pravnim pitanjima i s Hrvatskom, te da mora osigurati prava ratnim žrtvama bez diskriminacije pa je od tada provedba pod monitoringom Komisije.

U ovom izvješću se kaže kako kod Srbije “nema opipljivih rezultata” u odnosu s Hrvatskom u tom području. Problem nestalih također se ne rješava i tu se apostrofira nevoljkost i zavlačenje Srbije da se ozbiljnije i uvjerljivije posveti tom problemu. Primjerice, Srbija odbija da se zajednički istraže grobnice na terenu te države. U listopadu 2020. održan je službeni sastanak s relevantnim hrvatskim vlastima, tijekom kojeg je Srbija izvijestila o devet potencijalnih mjesta tajnih grobova. Ovu informaciju Hrvatska trenutačno procjenjuje, ocjenjuje se u dokumentu. No također se ističe problem zavlačenja Srbije oko hrvatske inicijative da se zajednički istraže grobnice na srbijanskom terenu.

“Srbija razmatra inicijativu za zajednički rad na terenu u toj državi”, stoji u tom dokumentu. Još lani je srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću jasno rečeno da su se u tom trenutku tražili podaci 1969 nestalih osoba, a to podrazumijeva primarne i sekundarne masovne grobnice, te one pojedinačne. Hrvatski ministar Gordan Grlić Radman nabrojao mu je lokacije na srbijanskom teritoriju gdje je od listopada 1991. do kolovoza 1992. bilo zatočeno 7000 ljudi, a ubijeno njih najmanje 19., od Stajićeva, Beginaca, Sremske Mitrovice, Niša i istražnog vojnog zatvoru u Beogradu.

Iako postoji dogovor tužiteljstava dviju država, Hrvatska inzistira i na potpisivanju bilateralnog dogovora o suđenjima za ratne zločine na kojem su obje strane surađivale, ali je u Srbiji proces zaustavljen, naime time bi se prekinula samoproglašena srbijanska jurisdikcija nad ratnim zločinima na cijelom području bivše Jugoslavije. Kad je riječ o tretmanu nacionalnih manjina, taj je problem tek “djelomično adresiran”. Tiskani su udžbenici na manjinskim jezicima, međutim nacionalne manjine i dalje su nedovoljno zastupljene u javnoj upravi, a javno emitiranje na manjinskim jezicima još nije na zadovoljavajućoj razini, kaže se u dokumentu EK, piše Večernji.

Najnovije

Još iz rubrike