Četiri najveća hrvatska grada raspolažu s 14,8 milijardi kuna proračunskog novca što je gotovo polovica ukupnih financijskih kapaciteta svih jedinica lokalne uprave i samouprave. Pritom najveći dio otpada na Zagreb koji je u 2020. potrošio više od 12 milijardi kuna. Riječki proračun nešto je viši od milijardu kuna, splitski iznosi 870 milijuna kuna, a osječki 690 milijuna kuna.
U Zagrebu, Splitu i Osijeku zavladale su nove političke opcije dok je Rijeka ostala pod okriljem SDP-a. No izborne pobjednike u sva četiri grada čekaju veliki financijski izazovi. Pod pritiskom koronakrize osjetno su podbacili prihodi pa su gradske vlasti već drugu godinu prisiljene na mjere štednje i krpanje proračunskih rupa zaduživanjem.
S druge strane, ne manjka izbornih obećanja o velikim kapitalnim projektima i dizanju kvalitete komunalnih usluga. Kako bi ostvarili barem dio ciljeva novi gradski vlastodršci morat će maksimalno koristiti vanjske izvore financiranja, među kojima najveći potencijal pružaju EU fondovi.
Pred najvećim izazovom nalazi se Tomislav Tomašević koji je odnio premoćnu pobjedu u Zagrebu. Od njega i njegove platforme Možemo građani Zagreba puno očekuju, a velika su i njihova obećanja. No stanje gradskih financija daleko je od obećavajućeg.
I prije koronakrize Zagreb je godinama ‘poslovao’ s minusom, a prema procjenama dug je krajem 2020. premašio najmanje dvije milijarde kuna, a tome treba pribrojiti i dodatnih 2,6 milijardi duga Zagrebačkog holdinga.
Tomašević planira postići uštede na racionalizaciji javne nabave i smanjenju troškova za vanjske usluge. Najavljuje i značajno podizanje kapaciteta za povlačenje EU sredstava. Apsolutni prioritet su sredstva iz Fonda solidarnosti za obnovu od potresa, koje je EU već odobrila. Odmah će krenuti i s pripremom projekata za prijavu na sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost, iz kojeg čak 37 posto sredstava treba biti usmjereno na zelenu tranziciju.
‘Tim sredstvima financirat ćemo projekte energetske tranzicije, rješavati problem otpada, obnovu dotrajale komunalne infrastrukture te prometna rješenja. 20 posto sredstava iz Mehanizma za oporavak mora biti usmjereno na digitalizaciju, a njih ćemo iskoristiti za poboljšanje IT infrastrukture grada’, rekao nam je Tomašević u prestavljanju gospodarskih ciljeva.
Novi gradonačelnik Splita Ivica Puljak suočit će se sa osjetno smanjenim proračunom u odnosu na plan. I on se uzda u EU fondove koji su već dosta dobro aktivirani gradu pod Marjanom. Zahvaljujući agilnosti Razvojne agencije Split u različitim fazama realizacije je 38 projekta za sufinanciranje iz fondova EU-a ‘teških’ 363 milijuna kuna, među kojima je najznačajniji projekt razvoja i izgradnje tehnološkog parka na Dračevcu.
Puljak najavljuje liberalniju gospodarsku politiku koja se omogućiti smanjenje gradskih nameta. Prirez bi smanjio s 15 na deset posto čemi bi rasteretio građane za 20 milijuna kuna.
‘To se može postići. Prirez je ionako nedavno, u ovom mandatu, dignut s deset na 15 posto, dakle bilo je prostora za uštedu. Proračun je dosta narastao, možda i preko mjere. Prirez se ne moći smanjiti sutra, zato i govorimo da je to na rok od četiri godine, moramo biti odgovorni prema financijama. Sad je ključno pomoći građanima i poduzetnicima da prebrode krizu. A onda bi, kako smo mi zaista liberalna stranka, ukinuli i porez od tri posto koji ugostitelji plaćaju na pića. Mislim da je to stvarno nepotreban namet, s obzirom an to da ionako plaćaju PDV’, rekao je Puljak za domaće medije.
Novi prvi čovjek Rijeke Marko Filipović nastavlja na temeljima koje je postavio dugogodišnji gradonačelnik Vojko Obersnel, kojemu je u zadnjem mandatu bio desna ruka. Najavljuje veću sinergiju gospodarstva i Gradske uprave u cilju pokretanja novog investicijskog ciklusa, uz snažno povlačenje novca iz fondova EU te aktivaciju gradskih i privatnih investicija.
No, prije toga trebat će konsolidirati proračun koji je posljednje tri godine bilježi značajan skok rashoda dobrim dijelom financiranih zaduživanjem. Dug je dosegnuo 430 milijuna kuna (42 posto godišnjeg proračuna) od čega su 75 milijuna kuna dospjela potraživanja. Stoga treba računati na povećane izdatke za otplatu zajmova i ograničeni kapacitet za dodatno zaduživanje.
I Ivan Radić, koji preuzima Osijek od dugogodišnjeg gradonačelnika Ivice Vrkića, planira se okrenuti vanjskim izvorima financiranja. ‘Cilj nam je što prije nastaviti započeto, ali i da započnemo neke nove projekte. I dok sam bio oporba u vijeću govorio sam da moramo ići izvan proračuna Osijeka, prema županijskom, državnom i fondovima EU-a. Cilj nam je što manje trošiti gradski proračun, a što više se fokusirati na alternativne izvore financiranja’, rekao je Radić nakon pobjede na lokalnim izborima za N1.
Inače, više od četvrtine osiječkog ovogodišnjeg osječkog proračuna, točnije 218,6 milijuna kuna, namijenjeno je kapitalnim projektima. U iduće tri godine najviše se planira uložiti u razvoj i unapređenje osječke Tvrđe (95 milijuna kuna), u deponije i reciklažna dvorišta za zbrinjavanje komunalnog otpada (84,2 milijuna kuna), u izgradnju i obnovu prometnica 151,8 milijuna kuna te za energetsku obnovu škola i dječjih vrtića (38 milijuna kuna).
Za razliku od Rijeke i Zagreba, Osijek nije pretjerano zadužen. Trenutni omjer duga i jednogodišnjeg proračuna iznosi 14 posto što Radiću omogućuje dobru početnu poziciju za ostvarenje ambicioznih ciljeva, prenosi tportal.
