Više od 300 tisuća ljudi ima tzv. izborno prebivalište: oni ne žive u Republici Hrvatskoj, ali se nalaze u registru birača i mogu glasati na lokalnim izborima. Tvrdi to demograf Stjepan Šterc, koji apelira da se i Ustavni sud uključi u rješavanje zavrzlame vezane uz ovaj problem jer, ako su njegove procjene točne, registar birača jednim je dijelom zapravo – fiktivan.
“Riječ je o tri kategorije ljudi. Prva su građani koji su se recentno iselili iz Hrvatske i otišli su u inozemstvo raditi i živjeti, a u Hrvatskoj su ostali na biračkim popisima. Potom su tu i Hrvati iz Bosne i Hercegovine koji ne žive u Hrvatskoj, ali tu imaju prijavljeno prebivalište. Treća kategorija je stanovništvo koje je napustilo Hrvatsku nakon “Oluje”. Oni fizički, dakle, ne žive u Hrvatskoj, ali imaju dokumente iz vremena UNTAES-a na temelju kojih ostvaruju biračko pravo”, objašnjava Šterc.
Eurostat definira stalno stanovništvo kao ono koje najveći dio svojeg slobodnog dijela dana izvan radnog vremena provodi u nekom određenom prebivalištu. Ni jedna od ove tri navedene kategorije prema toj definiciji ne spada u stalno stanovništvo.
“Hrvatska uporno izbjegava definirati stalno stanovništvo i uspostaviti registar stanovništva, iako bi se time riješio problem i tzv. fiktivnih birača. Riječ je nestalnom stanovništvu s izbornim prebivalištem. Ovo su dosta ozbiljne stvari, a mi na njih ne reagiramo. Ti ljudi ne žive u Hrvatskoj, a ovdje fizički dolaze samo jedan dan, da bi glasali u sredinama za koje imaju dokumente”, upozorava Šterc.
Demografski trendovi su takvi da je Hrvatska u posljednjih 10 godina izgubila 130 tisuća ljudi.
“Tih 130 tisuća ljudi nestalo je samo kao posljedica prirodnih kretanja, tu nisu ubrojeni ljudi koji su se iselili. A taj pad od 130 tisuća ne vidi se na biračkim popisima. Osim toga, od 2013. godine je iz Hrvatske u druge zemlje Europske unije sigurno otišlo više od 250 tisuća ljudi. To pokazuju statistike iz zemalja useljavanja. Dio stanovništva se i uselio u Hrvatsku, no naša migracijska bilanca je negativna. Zajedno s tom negativnom migracijskom bilancom i prirodnim padom imamo manjak od 220 tisuća ljudi. Toliko bi zapravo trebalo biti manje birača u registru. A nije”, rekao je Šterc.
“To je čista izborna manipulacija. Sve se to manje-više zna. Imamo baze podataka, porezni sustav, podatke iz škola i ostale alate. Mi doista možemo “pročešljati” stanovništvo i utvrditi tko tu živi, a tko ne živi. Država bi trebala definirati stalno stanovništvo prema definiciji EUROSTAT-a, a potom odrediti da na lokalnim izborima može glasati stanovništvo koje ima stalno prebivalište u Republici Hrvatskoj. I time bi stvar bila riješena”, zaključio je Šterc u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju, prenosi N1.
