Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi u velikom broju slučajeva bili su dezorijentirani i neorganizirani, ocijenio je to dr. Mario Malnar, liječnik obiteljske medicine koji radi i živi u Švedskoj za Studio 4 HTV-a.
– Oni se za pandemije i epidemije pripremaju cijeli svoj vijek postojanja, i onda su ih dočekali nespremni. Oni koji su se dočekali na noge i pomogli iznjedriti pandemiju u Hrvatskoj su obiteljski doktori, smatra i dodaje kako Švedska, za razliku od Hrvatske, ima centralizirani državni telefon na koji svaki pacijent može nazvati i dobiti informaciju.
– To je telefon u Ministarstvu ili Zavodu za javno zdravstvo koji daje informacije – to je nešto što mi definitivno moramo uvesti. Druga stvar je da trebamo koristiti moderne tehnologije, kaže.
Švedska je problem manjka zdravstvenog kadra riješila decentralizacijom.
– U Švedskoj ja ne cijepim, cijepe sestre. U Hrvatskoj to rade obiteljski liječnici koji imaju tisuću drugih zadataka i obaveza, koje ni prije nisu stizali. Što je najgore od svega, nisu za to ni plaćeni, ističe Malnar i dodaje kako u Švedskoj liječnik dobije tri puta veću plaću po satu ako pomaže pri cijepljenju.
Smatra kako je u Hrvatskoj problem političke volje i razumijevanja sustava razlog neusvajanja i kopiranja modela drugih država.
– Treba samo kopirati sustave i investirati novce u to, pa ćete vidjeti kako ćemo štedjeti novce na drugim razinama sustava. Ima jako puno dobrih rješenja u cijelom svijetu, pacijenti će manje šetati i problemi će se riješiti, zaključuje Malnar.
U jeku pandemije, za razliku od mnogih zemalja, Švedska je izbjegavala uvođenje ograničenja kretanja i fokusirala se na dobrovoljne mjere socijalnog distanciranja i pojačane higijene. Treći val u travnju ove godine snažno ih je pogodio – ipak, posljednjih tjedana došlo je značajnijeg pada broja novo zaraženih.
– O točnim brojkama ne mogu reći, ali je u finom padu. Isto tako smo praktički došli do faze kada se opća populacija kreće cijepiti – u nekim je regijama već počelo, a u nekima počinje ovaj tjedan. S time smo jako zadovoljni, rekao je Malnar.
Dodaje kako je u Švedskoj ovo proljeće veliki broj ljudi bio na intenzivnim odjelima, ali da nisu bili toliko teško pogođeni kao što je bio slučaj na početku pandemije.
– Sad smo nešto bolji u terapijama, i u mjerama podrške tim pacijentima za vrijeme liječenja, tako da broj na respiratorima nije bio toliko velik kao onda. Imali smo nešto više tromboembolijskih incidenata sa stvaranjem ugrušaka, ali ne fatalnih kao prije. Sve u svemu, prilično smo zadovoljni s tim, ističe Malnar.
Imali su veliko širenje indijskog soja virusa, priča Malnar, koji je dosta zahvaćao populaciju srednje dobi – i sada sve više do izražaja dolaze upravo slučajevi pacijenata srednje dobi, koji nisu preminuli ili ostali teški invalidi nakon zaraze, ali imaju velike poteškoće u svakodnevnom radu.
– Ti pacijenti poteškoće imaju više od nekoliko mjeseci, a neki i trajne. Švedska je u svim regijama napravila rehabilitacijski plan, gdje se pacijenti sami javljaju fizioterapeutima za pregled, popunjavaju upitnike, i onda ih se tretira kod fizioterapeuta na primarnoj razini – bez ikakvog upliva obiteljskog doktora, ili se od strane fizioterapeuta šalju na rehabilitacijske klinike, ako je potrebno, objašnjava Malnar.
Smatra kako je pristup Švedske Covidu 19 bio dobar, s obzirom na mentalitet švedske populacije koja se zaista pridržavala mjera.
– Zaista su ljudi većinom slušali, a tamo gdje je bilo izuzetaka od toga, Zavod za javno zdravstvo je radio izvanredne inspekcije i zatvarao te lokacije. Ostale mjere poput onih u javnom prijevozu, ranije zatvaranje kafića i restorana, ne posluživanja alkohola smo imali od početka pandemije – to je bila dobro promišljena kombinacija različitih mjera, bez da se strašno ograniči dnevna sloboda ljudi, napominje i dodaje kako je jedino trebalo postrožiti mjere za staračke domove, gdje je na početku pandemije bio velik broj smrtnih slučajeva.
Mjere se i dalje nastavljaju popuštati – ovisno o epidemiološkoj slici, tijekom ljeta pa do jeseni planira se ići prema dodatnom ublažavanju mjera.
– Ne bih trčao pred rudo, jer mi u zdravstvenoj djelatnosti znamo da će virusa sigurno biti još nekoliko godina, i da to neće nestati – bez obzira što se epidemiološka situacija sad smiruje. Tek trebamo vidjeti kako će krenuti ujesen, i hoće li cjepiva održati imunitet, napominje Malnar.
Kaže i kako se do sada nastava u Švedskoj veći dio tjedna održavala u učionicama, a ostatak se održavao online.
– Nastava online je ovdje jako dobro zaživjela i funkcionirala – neki su to voljeli više, neki manje, ali smo razvili jako dobro iskustvo, smatra.
Što se tiče cijepljenja djece, Malnar kaže kako je situacija slična kao i kod gripe.
– Djeca koja imaju respiratorne bolesti, tipa astme, će vjerojatno vrlo brzo dobiti cijepljenje. Ljudi čekaju instrukcije koje će državi dati Zavod za javno zdravstvo – ne vjeruju nikome osim Zavoda, i informacijama koje mogu u bilo kojem trenutku dobiti preko svojeg liječnika, objašnjava.
U Švedskoj je 44 posto odraslog stanovništva cijepljeno jednom, a nešto manje od 16 posto s obje doze cjepiva. Malnar kaže kako u zadnja dva tjedna postoji manjak cjepiva, te su dobili cjepiva samo za docjepljivanje druge doze, piše HRT.
