199.630 glasova. Toliko je na izborima dobio novi gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević, i nitko nikad prije njega. Od 2009 do danas, otkako se gradonačelnici biraju izravno nije toliko ljudi u Zagrebu izašlo na drugi krug izbora, 45 posto odnosno samo 2 posto manje nego u prvom krugu. Pa s pravom analitičari pišu da čovjek ima najveći mogući izborni legitimitet, ali i da je ovo jedna od najvećih političkih promjena u Hrvatskoj još od izbora 2000.
Ne zato jer su zeleni pobijedili crne, lijevi desne, odnosno biciklisti automobiliste – nego zato jer je u Zagreb, nakon 20 godina istih ljudi i istog modela, stiglo novo doba. Gradom sada upravljaju ljudi koji su obećali smanjiti javnu upravu, demokratizirati rad javnih poduzeća i drukčije upravljati sa 17 zagrebačkih kvartova. Ali vrijeme obećanja i medenog mjeseca je gotovo. Građani od njih očekuju promjene. Može li možemo i što ih sve čeka.
U ovoj bi se zgradi trebale dogoditi velike promjene. Umjesto 27 pročelnika, ili gradskih ministara, Tomislav Tomašević u kampanji je najavljivao da će ih smanjit na 15. Koji Ured će se ugasiti, koji će se spojiti s kojim, koji će se novi otvoriti, sve su to odluke koje će se vrlo brzo morati donijeti.
Prvi je tu problem što su pročelnici birani na javnim natječajima i nekima ugovori traju još tri godine. Ipak, desna ruka Milana Bandića Ivica Lovrić, pročelnik Ureda za obrazovanje, već je najavio da će svoj mandat dati na raspolaganje, a odlazak je potvrdila i dugogodišnja šefica Holdinga Ana Stojić Deban, kaže autor knjige o Bandićevoj vladavini.
“Ona mi je potvrdila da odmah daje mandat na raspolaganje, smatra da je to dobra demokratska praksa i da svaki novi gradonačelnik treba raditi sa svojom ekipom. Planira otići već sredinom lipnja, kaže ako bude što trebalo pomoći da je tu, uzet će otpremninu i otići. Tako da barem im je Holding otvoren”, priča Ivan Pandžić novinar 24 sata.
No, od šefovskih pozicija još je veći problem ogroman broj zaposlenih u gradu.
U ZG Holdingu više od pet tisuća zaposlenih, gotovo četiri tisuće u ZET-u, preko tisuću u Vodoopskrbi i odvodnji, 400 u Gradskoj plinari. Ukupno više od 11400 zaposlenih u gradskim poduzećima, a niti jedan od njih za sebe neće reći da je suvišan ili da radi na izmišljenom radnom mjestu.
Problem je dalje i ogroman dug Grada, procijenjen na milijardu i 600 milijuna kuna za 2020. Pravo stanje tek se treba utvrditi, a Bandićev dugogodišnji čovjek za financije vjeruje da nisu svjesni što ih čeka.
“Kad smo mi došli, došli smo kao etablirani stručnjaci iz realnog sektora. Ja sam ima 21 godinu staža, 11 godina u tvornici i 10 u IGH kao financijski direktor gdje je bilo 2000 ljudi. To nije mala stvar. I došao sam u grad i bome su mi koljena klecala što ću sad s tim mehanizmom. Što više znate, više i ne znate”, kaže Slavko Kojić, bivši pročelnik Gradskog ureda za financije.
Ogroman zalogaj bit će i rješavanje problema gospodarenja otpadom, po čemu je Zagreb trenutačno pri dnu Europske unije.
Kamioni svakog dana ovdje dolazi i iskrcava približno tisuću tona miješanog otpada. Tako je stvoreno najviše brdo južno od Save u Zagrebu, svega šest kilometara zračne linije od Trga bana Jelačića, a moglo bi rasti još godinama, jer za zatvaranje Jakuševca, novoj upravi moglo bi trebati i više od najavljenih dvije ili tri godine.
Problem su i monopolistički ugovori za zbrinjavanje otpada, misli i bivša ministrica zaštite okoliša koja vjeruje da će se interesne skupine koje su premrežile grad boriti rukama i nogama da zadrže stečene pozicije.
“Tako je bilo i sa Milanom Bandićem. Naravno da se Bandić na kraju upetljao u tu cijelu interesnu mrežu, ali i on je na samom početku mandata imao drugačije zamisli o tome. Međutim, vrlo brzo se počeo susretati sa problemima i tu ću podsjetiti da mu je pred stanom eksplodirala bomba u kontejneru. Nije lako izdržati te pritiske”, priča Mirela Holy, bivša ministrica zaštite okoliša.
Pritisaka bi moglo biti i pokažu li se neizbježnima i poskupljenja usluga.
Hoće li cijena tramvajske karte moći ostati samo četiri kune, hoćemo li dobiti veće račune za vodu, hoće li poskupjeti odvoz smeća. Sve su to pitanja koja neki već sada postavljaju.
“Možda oni nađu neko rješenja, ali ja ne vidim da ga oni mogu naći. Ključno je znaju li ti ljudi koji će doći raditi ili ne znaju”, rekao je Pavle Kalinić, pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijama 26.5.2021.
Najavljeno je i osnivanje Ureda za ubrzanje obnove nakon potresa, no ni to neće ići glatko.
“I tu i škare i sukno drži ipak Plenkovićeva Vlada i Fond za obnovu i morat će i tu surađivati. Može se nešto potaknuti, može se pomoći, ali ne vjerujem da se to može u mjesec-dva. Vjerujem da, kako ne mogu nikakve kapitalne objekte izgraditi, da će taktika možemo biti da grade po parkovima, što više uređuju kvartove, dakle male komunalne akcije, da ljudi vide tu klupicu, to zelenilo”, priča Pandžić.
Tomislav Tomašević mogao bi se naći i u bizarnoj situaciji da u promet pušta sljemensku žičaru, mutan i višestruko preplaćen projekt, svojevrsni simbol Bandićeve vladavine. Ali, kako je i sinoć zaključio:
“Krenimo zajedno u bolju budućnost, Zagreb to može, svi mi zajedno to možemo!”, rekao je Tomašević. Čovjek koji je sa Zagrepčanima prije 11 godina prosvjedovao i bio hapšen u centru Zagreba sada grad vodi. I očekuju da mu u tome pomognu svi, piše RTL.
