Meteorolozi DHMZ-a objavili su veliku prognozu za ljeto.
“Nakon, što se temperature tiče, uglavnom prosječnog ožujka, a zatim hladnog i vrlo hladnog travnja slijedio je svibanj koji je u većem dijelu Hrvatske također hladniji od uobičajenog (prema još neslužbenim podacima, obzirom da mjesec još nije završio). I oborina je ovog proljeća uglavnom bilo oko prosjeka, a u svibnju je ona bila vrlo nejednoliko raspoređena. Stoga se većina zaželjela pravog ljeta – vrućeg i stabilnog.
Prema raspoloživom prognostičkom materijalu za klimatološko ljeto u većem dijelu zemlje predviđa se vrijeme toplije od višegodišnjeg srednjaka (1981. – 2010.) ili najmanje oko njega, uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom je u srpnju te osobito kolovozu moguće veće pozitivno odstupanje temperature od uobičajenih vrijednosti, dok je vjerojatnost pozitivnog odstupanja u lipnju manja.
Uz pozitivnu anomaliju temperature ne može se isključiti ni pojava toplinskih valova, ali se oni na sezonskoj skali ne mogu prognozirati. Stoga valja pratiti službene vremenske prognoze za kraće razdoblje (najviše tjedan dana unaprijed) koje će, bude li potrebno, sadržavati upozorenje na vrućinu. Iako se predviđa vrijeme toplije od prosjeka, svakako su mogući i prodori hladnog zraka (npr. prolaskom hladne fronte), odnosno kraća razdoblja s temperaturom oko ili čak nižom od uobičajene za ljetne mjesece.
Prognoza količine oborine mnogo je složenija od prognoze temperature, osobito na sezonskoj skali, pa je i njezina pouzdanost manja. Predviđa se ukupna sezonska količina kiše uglavnom manja ili najviše oko prosječne, uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze. Ipak, u lipnju postoji signal za mjesečnu količinu oborine bližu klimatološkom srednjaku.
Zbog većinom pljuskovitog karaktera oborine, prilično je izvjesno da će ona biti neravnomjerno raspoređena. S druge strane, iako se predviđa količina kiše manja od uobičajene moguće su i kraće kišne epizode ili grmljavinski pljuskovi karakteristični za ljeto. Lokalno oni mogu biti i izraženiji, ponegdje i s većom količinom oborine, usporedivom s tjednim ili čak mjesečnim količinama (pritom valja imati na umu da je primjerice u Dalmaciji, osobito na otocima, prosječna mjesečna količina oborine npr. u srpnju razmjerno mala – svega 20-ak mm).
Na kraju treba još jednom naglasiti da lokalni faktori (orografija, blizina mora,…) ljeti mogu biti dominantni za razvoj vremenskih prilika. Stoga tijekom ljeta treba svakodnevno pratiti službene vremenske prognoze i informacije u cilju pravovremenog upozorenja na opasne vremenske pojave kao što su jača grmljavinska nevremena ili upozorenja na toplinske valove, pišu meteorolozi DHMZ-a, prenosi Slobodna Dalmacija.
