U Hrvatskoj je trend samoliječenja sve rašireniji posljednjih godina, ali u usporedbi sa zapadnoeuropskim zemljama, svijest o vlastitom zdravlju i samopomoći još uvijek nije za zadovoljavajućoj razini.
– Još uvijek Hrvatska na neki način kaska. To je rezultat nedostatka edukacije, nedostatka razine svijesti koliko je zdravlje važno i kako možemo preuzeti odgovornost za vlastito zdravlje. U zdravstvenom sustavu ne postoje jasne smjernice koje bi poticale građane na prevenciju i koje bi podizale svijest o važnosti liječenja i samoskrbi, kaže Mirna Radošević, mag. pharm.
– Samoliječenje podrazumijeva odabir i upotrebnu bezreceptnih lijekova, dodataka prehrani, i medicinskih proizvoda u svrhu prevencije ili liječenja bolesti, ili simptoma koje pacijenti sami prepoznaju, rekao je Martina Bonevski, mag. pharm.
Širi pojam od samoliječenja je samoskrb koja obuhvaća sve aktivnosti koji pacijenti čine kako bi spriječili i liječili bolesti. Obuhvaća prehranu, tjelesnu aktivnost, samopreglede, redovito uzimanje kronične terapije.
– Ova pandemija nam je dala jednu novu perspektivu brige o vlastitom zdravlju. Mislim da svi više cijenimo i motiviraniji smo investirati u naše zdravlje, zaključuje Bonevski.
Udio bezreceptnih lijekova na ukupnom tržištu lijekova Hrvatske prošle je godine iznosio tek 13 posto.
– Ako promatramo Hrvatsku, koliko se troši po glavi stanovnika u odnosu na druge zemlje u Europi, čak ne samo na zapadnoj, nego i istočnoj Europi, je ta brojka značajno manja. Prosječni Hrvatski građanin troši oko 50 eura na lijekove, a u razvijenijim zapadno europskim zemljama to iznosi čak i preko 100 eura, objašnjava Radošević.
Što bi značilo da prosječni stanovnik Hrvatske na bezreceptne lijekove troši gotovo upola manje od Europljana. Iako sastav kućne ljekarne ovisi o broju i zdravstvenom stanju, pa i dobi ukućana, neke bi bezreceptne lijekove svakako trebala sadržavati.
– Lijek za snižavanje povišene tjelesne temperature i lijek za ublažavanja bolova. Kod pacijenata koji imaju proljev ili povraćanje bilo bi korisno u kući imati probiotik, ili neki dodatak elektrolita kako bi se pacijent brže oporavio i nadoknadio tekućinu. Korisno bi bilo imati neki dezinficijens za rane i posjekotine, te neko sredstvo za ublažavanje opeklina, savjetuje Martina Bonevski.
Flastere, sterilne gaze i naravno, toplomjer. Ako pacijent nije siguran što bi trebao koristiti, uvijek je preporuka savjetovati se s liječnikom ili ljekarnikom. Posebice trudnice, dojilje, starije osobe i kronični bolesnici.
– Ukoliko se ovi preparati koriste u skladu s deklaracijama i uputama koje je dao zdravstveni radnik, opasnosti su minimalne, dodaje.
Hrvatska udruga proizvođača bezreceptnih lijekova čak je izdala opsežan priručnik za samoliječenje koja je namijenjena širenju znanja o samoskrbi i samoliječenju.
Iako je namijenjena prvenstveno ljekarnicima, korisna je i općoj populaciji i dostupna u online obliku.
– Cijeli priručnik je sveobuhvatan jer je doista razrađen na 400 stranica kvalitetnog sadržaja. Skupili smo 34 autora koji su eksperti u određenim područjima, podijelili smo ga u 10 cjelina prema zdravstvenim sustavima, koža, urogenitalni sustav, spolni organi, dišni sustav, kaže Mirna Radošević.
Svaku manju zdravstvenu tegobu su obradili na jednak način kako bi se svi snašli što jednostavnije. U planu imaju i razradu novog priručnika koji bi bio namijenjen baš pacijentima.
– Mislim da nas očekuje sindemija. To je pojava novih, paralelnih pandemija vezanih za kronične nezarazne bolesti, zbog toga što se neki dijagnostički postupci sad odgađaju i terapija se ne uzima na vrijeme. Pozivam sve građane da budu proaktivni, odgovorni i ulažu u vlastito zdravlje. Da se ponajprije zdravo hrane, dovoljno kreću, i uzimaju svoju kroničnu terapiju, objašnjava Bonevski, mag. pharm.
– Kad god se kod pacijenta pojavi neki manji zdravstveni simptom, prva vrata na koja bi trebalo pokucati je ljekarna. Ljekarnik ima znanja i vještine te će procijeniti treba li pacijent ići dalje liječniku obiteljske medicine ili ga može samoliječiti. To je važno jer su ordinacije liječnika obiteljske medicine pune pacijenata koji se mogu samoliječiti, savjetuje Radošević.
Dobro informiran i odgovoran pojedinac može puno toga dobroga učiniti za vlastito zdravlje, piše HRT.
