Europska komisija predstavila je jučer nove smjernice koje bi trebale natjerati velike društvene mreže i druge slične internetske platforme da učinkovitije suzbijaju dezinformacije, među ostalim i tako što se sprečava zarađivanje na širenju lažnih vijesti na internetu. Novi Komisijin prijedlog stigao je samo dan nakon što su mediji, konkretno londonski Guardian, objavili da je jedna marketinška tvrtka čije je sjedište navodno u Londonu, a zapravo je povezana s Rusijom, nudila francuskim i njemačkim “influencerima” na YouTubeu novac u zamjenu za širenje lažnih informacija o štetnosti Pfizer/BioNTechova cjepiva protiv bolesti COVID-19.
Pojedini “influenceri”, ljudi koji imaju velik broj pratitelja na internetskim platformama, dobili su pisane ponude s naputcima o tome kako bi, u zamjenu za honorar, trebali pisati da “mainstream mediji ignoriraju” da je “stopa smrtnosti među osobama cijepljenim Pfizerovim cjepivom gotovo tri puta veća nego među cijepljenima AstraZenecinim cjepivom”. Riječ je o lažnim informacijama koje su plaćeni “influenceri” trebali širiti među svojim pratiteljima uz izričit naputak da ne spominju da su za to plaćeni, nego da to prezentiraju kao “vlastiti neovisni pogled”, piše Guardian.
To je samo jedan od primjera koji nije uzročno-posljedično povezan s akcijom Komisije, ali dočarava masovnu pojavu na internetu kojoj Europska unija želi stati na kraj. Komisija je već prije, 2018., uspostavila Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija, prvi takve vrste u svijetu. Kao potpisnici tog Kodeksa iste godine su se pojavili Google, Facebook, Twitter i Mozilla, dok su se kasnije pridružili i Microsoft, TikTok i drugi. Sada Komisija ubacuje u višu brzinu i poboljšava taj Kodeks o suzbijanju dezinformacija tako što se, primjerice, koncentrira na “demonetizaciju dezinformacija”.
– Moramo obuzdati infodemiju i širenje dezinformacija koje ugrožavaju ljudske živote. Dezinformacije ne mogu biti izvor prihoda. Internetske platforme, čitav ekosustav internetskog oglašavanja i mreže provjeravatelja činjenica moraju se više angažirati – poručio je Thierry Breton, europski povjerenik za unutarnje tržište, na predstavljanju smjernica jučer u Bruxellesu.
Internetske platforme i druge aktere u ekosustavu internetskog oglašavanja želi se natjerati da razmjenjuju informacije o oglasima i informativnim kanalima koji sadrže dezinformacije, kako bi se spriječilo te širitelje dezinformacija da zarađuju na klikovima čitatelja i internetskih surfera.
Primjerice, želi se zabraniti poslovanje onima koji sustavno objavljuju sadržaj koji je razotkriven kao netočan. Nove smjernice Komisije potiču internetske platforme da razviju sustav boljeg prepoznavanja tzv. botova, lažnih računa, organiziranih manipulacijskih kampanja i sličnih oblika manipulativnog ponašanja na internetu. To znači da bi pooštreni Kodeks o suzbijanju dezinformacija mogao natjerati velike internetske platforme da izmijene svoje algoritme koji su u samim temeljima njihovih proizvoda.
Pristupanje Kodeksu je dobrovoljno, EU i dalje ima pristup da želi potaknuti privatne kompanije da se same bolje reguliraju, umjesto da se uvode nove zakonske ovlasti reguliranja i nadzora njihova rada s razine vlasti, ali EU također ima pristup prema kojem taj “zagrljaj” s internetskim kompanijama postaje sve čvršći.
”Platforme bi trebale redovito izvješćivati Komisiju o provedenim mjerama i svojim relevantnim ključnim pokazateljima uspješnosti. Platforme bi trebale pružati informacije i podatke u standardiziranim formatima te ih raščlanjivati prema državama članicama”, kaže se u jučerašnjem priopćenju Komisije. To znači da bi se uskoro mogli redovito objavljivati i podaci o suzbijanju dezinformacija na internetu u Hrvatskoj, prenosi Večernji.
