O slatkoj i mirisnoj trešnji Marija može tek maštati. Kaže da je probala jednu jer se zaželjela trešanja, no ne može si ih kupiti. Statistika kaže da voće nije skuplje, ali jesu duhan, dijelom zbog trošarina, ulje, slatkiši, gazirana i žestoka pića. Najviše je poskupjelo gorivo, i to gotovo 52 posto, što vodi i skupljem prijevozu.
Više plaćamo usluge stomatologa, male kućanske aparate, bicikle i šišanje kod frizera. Prošle godine sto kuna je vrijedilo više. Danas novac vrijedi manje. Zbog inflacije od dva posto izgubili ste dvije kune.
Umirovljenicima nije lako i traže akcije za ono što si inače ne mogu priuštiti, ali nije lako ni radnicima. Dio plaća je rastao, ali medijalna je oko šest tisuća kuna. Toliki ili manji iznos prima polovica zaposlenih. Zbog cijena hrane, stana i režija kućni budžet najviše curi.
“Uvijek se takva poskupljenja najviše odraze na najsiromašnije. I koliko god nas uvjeravali da plaće rastu, nikad ne rastu koliko i cijene“, uvjerava sindikalist Krešimir Sever. “Onog trenutka kad centralnog bankara ne bude zabrinjavala inflacija, vrijeme je da da otkaz. Kao kad se majka brine za dijete”, iskren je glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić.
No uvjerava da je sve to privremeno i inflacija neće rasti iznad dva posto ove godine. Nafta je skuplja jer je lani bila na povijesno najnižim razinama.
“Svaki put kad stanete na benzinsku postaju, ovisno o tome koje gorivo, vi potrošite sto ili 150 kuna za gorivo više. I to je otprilike tri četvrtine inflacije u Hrvatskoj u proteklih godinu dana”, objašnjava ekonomist reporterki Dnevnika Nove TV.
Globalno rastu sirovine i proizvođačke cijene, posebno na tržištu Azije. Kako bi zauzdale inflaciju, ruska, brazilska i turska središnja banka dizale su kamatne stope. Ekonomist Marko Krištof ne očekuje da bi to mogao biti i hrvatski scenarij. “Ključno je da ta inflacija ne podivlja, mala inflacija dobra je za gospodarstvo. Veća količina novca tjera ljude da troše više jer se oni boje da će njihov novac koji stoji u štednji manje vrijediti.”
Iz Vlade poručuju da prate situaciju i vjeruju da neće biti većih problema. Puno očekuju od 47 milijardi kuna iz Plana oporavka i otpornosti. Taj je novac bitan za održavanje stabilnosti cijena, ali i smanjenje pritiska na proračun i javni dug, piše Dnevnik.hr
