U Hrvatskoj je potvrđeno ukupno 353.217 oboljelih od koronavirusa od početka pandemije u ožujku 2020. do jučer, a broj osoba koje su u istom razdoblju zbog bolesti COVID-19 bile na bolovanju gotovo je jednako velik, i iznosi 310.743 osobe, kažu novi podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). To ipak ne znači da je najveći dio oboljelih bio u radno aktivnoj populaciji, jer se veći dio izostanaka s posla zbog COVID-19 zapravo nije odnosio na bolovanje zbog bolesti, već na samoizolaciju, tumače u HZZO-u.
Od početka pandemije do danas, zbog COVID-dijagnoza evidentirano je i ukupno 3.101.355 dana privremene nesposobnosti za rad, što na godišnjoj razini odgovara čak trećini ukupnog broja dana bolovanja duljih od 42 dana, koja se podmiruju iz sredstava HZZO-a. Najviše je izostanaka s posla zbog koronavirusa bilo, razumljivo, kad je i virus u populaciji Hrvatske bio najrašireniji. Dakle, krajem prošle godine i ovog proljeća.
– Broj dana i broj slučajeva privremene nesposobnosti za rad zbog dijagnoza COVID-19 prati logičan slijed pandemijskih valova, pa možemo reći da je najviše dana privremene nesposobnosti za rad zbog COVID-19 bilo u studenom i prosincu prošle godine. Potom je uslijedio pad te nakon toga ponovo porast slučajeva i dana privremene nesposobnosti za rad u 2021. godini, objašnjava glasnogovornik HZZO-a Nenad Korkut, piše Novi list.
Jednakim slijedom mijenjala se i stopa bolovanja, pa je tako u siječnju ove godine iznosila 3,82, u veljači 3,96, a u ožujku se popela na visokih 4,06. Za usporedbu, u pretpandemijskoj 2019. godini, ukupna je stopa bolovanja iznosila 3,51. Institut privremene nesposobnosti za rad koji je u zadnjih godinu dana obuhvatio i zaposlene koji ostaju kod kuće zbog obveze samoizoliranja nakon kontakta s osobom oboljelom od COVID-19, povećao je tako stopu bolovanja, a jednako tako i troškove HZZO-a.
Stopa bolovanja u prošloj je godini povećana u skupini bolovanja na teret HZZO-a, što ne čudi s obzirom da zdravstvena blagajna plaća i kompletan trošak samoizolacije. Podaci za 2020. godinu pokazali su da od oko 30 tisuća dnevno bolesnih osoba čije bolovanje ide na teret HZZO-a, zbog izolacije s radnog mjesta u prosjeku izostaje oko 2.000 osoba dnevno, što znači da samo na izolacije zbog koronavirusa odlazi oko sedam posto bolovanja plaćenih iz zdravstvene blagajne. Istodobno, od ukupnih dana privremene nesposobnosti za rad na teret HZZO-a, kojih je lani bilo 9,4 milijuna, na izolaciju zbog pandemije je otpadalo oko 600.000 dana bolovanja, ili 6,3 posto.
Ukupni troškovi HZZO-a za liječenja, testiranja i bolovanja zbog COVID-19 od početka pandemije koronavirusa do danas dostigli su iznos od gotovo dvije milijarde kuna. Prema podacima zdravstvenog osiguravatelja, na naknade za privremenu nesposobnost za rad, odnosno bolovanja i izolacije od početka pandemije do 21. svibnja ove godine utrošeno je ukupno 171,5 milijuna kuna, za testiranja plaćen je iznos od 903,7 milijuna kuna, dok su liječenja oboljelih od COVID-19 HZZO stajala gotovo 880 milijuna kuna.
