Red kišnog vremena, red sunca i hladnijih dana idealni su za razmnožavanje krpelja. U Hrvatskoj je evidentirano 20-ak vrsta ovih sitnih nametnika koji su opasnost i za ljude i za životinje.
Tijekom boravka u prirodi treba biti na oprezu te po povratku kući provjeriti tijelo, a posebno zabačene dijelove poput pazuha, ušiju, prepona. Četveronožne ljubimce prije proljetne sezone treba zaštititi sredstvima protiv buha i krpelja. Veterinar Sanjin Polić savjetuje kako.
“Da se više ide s konkretnijim preparatima, ne biljnima jer su krpelji dosta otporni. I dobro bi bilo nakon šetnje pregledati I pročetkati psa“, poručuje.
A za šetnju prirodom trebaju se pripremiti vlasnici. Ako vas krpelj ugrize važno je pravilno ga odstraniti.
“Nije potrebno preko njega stavljati nikakvo ulje, masti kao što narodna medicina zna reći već je dovoljno s pincetom ga obujmiti, s pincetom ili do kože, i polaganim izvlačenjem izvući ga van“, savjetuje liječnica Emanuela Ilijić Lacmanović.
Kako bi se istražilo koje vrste krpelja obitavaju u Istri, kreće dvogodišnje istraživanje ovih nametnika.
“Krpelji su vrsta člankonožaca koja je druga po redu po potencijalu prijenosa različitih bolesti odmah nakon komaraca I jako je bitno da ih istražimo da vidimo kakve bolesti potencijalno mogu prenijeti”, objasnio je Nediljko Landeka iz Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije.
Prošle je godine u Hrvatskoj zabilježen 441 slučaj Lajmske bolesti te 15 slučaja meningoencefalitisa. Ne prepoznavanje i ignoriranje simptoma može biti smrtonosno.
Epidemiologinja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije Morana Tomljenović pojasnila je koje su vrste opasne.
“U Hrvatskoj imamo dvije vrste krpelja koje su nam od interesa, zvani pseći i šumski krpelj. Šumski krpelj je značajniji jer prenosi bolesti. Ovi krpelji koji mogu uzrokovati bolesti uglavnom obitavaju u kontinentalnom dijelu Hrvatske, na sjeverozapadu zemlje”, kazala je dr. Tomljenović.
Objasnila je i da se krpeljem možemo zaraziti i bez da nas on ugrize, i to – hranom, posebno onom koja nije dovoljno termička obrađena.
“Tu je prvenstveno riječ o mlijeku i mliječnim proizvodima. Treba dobro prokuhati, 15 sekundi na 70 stupnjeva, ili 15 minuta ako je riječ o nižim temperaturama”, savjetuje dr. Tomljenović.
Za krpeljni meningoencefalitis postoji i cjepivo koje se primjenjuje i nadocjepljuje svakih nekoliko godina, piše Dnevnik.hr
