20.3 C
Zagreb
Naslovnica Inozemstvo Aktivisti i oporbenjaci koji su preuzeli neke gradove u Europi: Čelnica Barcelone...

Aktivisti i oporbenjaci koji su preuzeli neke gradove u Europi: Čelnica Barcelone odlazila na deložacije

Vrlo dobar rezultat Tomislava Tomaševića i platforme Možemo! na nedjeljnim lokalnim izborima u Zagrebu mnoge je podsjetio na slične uspjehe koje bilježe zeleni i aktivistički političari u Europi koji predstavljaju odmak od klasičnog stranačkog establišmenta. U Budimpešti je na vlasti zelena stranka, u Pragu Piratska, u Rimu je gradonačelnica populistica. No, mnoge bi slučaj Tomaševića mogao najprije podsjetiti na gradonačelnicu Barcelone koja, jednako kao i hrvatski političar, ima dugotrajnu aktivističku karijeru. S druge strane, Francuska pokazuje opasnosti koje se mogu nadviti nad zelenim gradonačelnicima ako su – pretjerano aktivistički.

Nakon što je 2019. mađarski oporbenjak s gitarom u ruci Gergely Karácsony (45) pobijedio na izborima za gradonačelnika Budimpešte europska je javnost shvatila da su sva četiri glavna grada u zemljama Višegradske skupine (Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska) pod kontrolom opozicije. Karácsony je zeleni političar lijevog centra koji je ideološki usporediv s Tomaševićem, no svoj imidž prije svega duguje drukčijem pogledu na politiku u odnosu na premijera Viktora Orbána kojeg optužuje za autoritarizam.

U razgovoru za Večernji list prošle je godine opisao glavne naglaske svoje zelene politike. – Klimatske se promjene događaju i naš prioritet mora biti zaštititi ono što je ostalo te povećati i razviti zelene prostore. Zaposlili smo posebnu osobu čija je odgovornost sačuvati, poboljšati i stvoriti zelene urbane prostore. Kvaliteta zraka također je vrlo važna tema – govorio je Karácsony koji je upravo tijekom proteklog vikenda rekao da želi biti zajednički premijerski kandidat oporbe na sljedećim parlamentarnim izborima 2022. godine.

Slično, u Pragu je na vlasti Zdeněk Hřib (39) iz Piratske stranke koja podržava direktnu demokraciju i slobodnu razmjenu sadržaja na internetu te reformu prava na intelektualno vlasništvo. Na nacionalnoj su razini pak u Češkoj na vlasti centristički populisti. Slovačkom vlada koalicija populističkih i establišmentskih stranaka desnog centra, dok je gradonačelnik Bratislave Matúš Vallo (43), nezavisni političar kojeg podržava tamošnja ljevica.

Gradonačelniku Varšave pak je s druge strane političar desnog centra Rafał Trzaskowski (49), ali također oporbenjak prema vladi koja je znatno desnija. Njih četvorica imaju nešto zajedničko: svaki je od njih mlađi od premijera u svojoj zemlji i predstavljaju sami sebe kao dašak svježine nasuprot populističkim ili konzervativnim vladama. Mnogi bi povukli paralele s Tomaševićom i Plenkovićem. Četvorica gradonačelnika inače vrlo dobro surađuju i ostaje otvoreno pitanje hoće li se Tomašević snažnije povezati s njima dođe li zaista na čelo grada. No, mnogi bi na još veću sličnost s Tomaševićom pokazali na gradonačelnicu Barcelone.

Ada Colau (47) nekada je bila aktivistica u pokretu Occupy. Poput političara iz Živog zida, odlazila je na deložacije te ih je pokušavala spriječiti. Kada su je 2013. pozvali na svjedočenje u parlament da govori o ekonomskoj krizi, bankara koji je dobio riječ prije nje nazvala je “kriminalcem” te se kasnije odbila ispričati.

Počela se zatim baviti ozbiljnom politikom te je 2015. pobijedila na izborima i postala prva žena na čelu Barcelone u povijesti, a na tom je mjestu ostala do danas. Platforma joj je zvučala poznato za uši hrvatskog čitatelja: borba protiv korupcije, transparentnost institucija te rješavanje konkretnih problema. Zanimljivo, Colau je istodobno i zagovornica ostanka Katalonije, čije je Barcelona središte, u Španjolskoj što dokazuje da se protivi radikalnim rješenjima u ustavnim pitanjima koja dominiraju španjolskom politikom.

No, desnica govori da je kriva za povećanje troškova života u gradu koji vodi. Prošle je godine isticala da želi provesti “zelenu revoluciju” nakon pandemije koronavirusa. Pa ipak, Tomašević bi trebao pogledati nešto sjevernije da vidi koje mu prijetnje dolaze ako predaleko ode sa zelenim politikama i zaista pokrene revoluciju. U Francuskoj su brojni zeleni gradonačelnici došli na zao glas zbog svog zelenog radikalizma. Gradonačelnik Bordeauxa Pierre Hurmic zabranio je prošle godine božićno drvce u gradskoj vijećnici protiv čega je, očekivano, bilo 79% Francuza, pokazivale su ankete.

Čelnica Poitiersa rekla je da djeca ne bi trebala sanjati kako bi postala piloti zbog štete za okoliš koju proizvode avioni. Gradonačelnik Lyona Grégory Doucet rekao je da je biciklistička utrka Tour de France “mačo” te da zagađuje okoliš. Prije tri je mjeseca zabranio meso u školama, na što mu je vlada poručila da na tanjurima prestane djeci posluživati – ideologiju, piše Večernji.

Najnovije

Još iz rubrike