Ako vam je fokus ikad bio na vlastitom zdravlju i onome što zovemo zdravim načinom života, vjerojatno ste povremeno naišli na opće zdravstvene savjete oko toga koliko bi dnevno trebali hodati, koliko, što i kada jesti i piti ili koliko spavati. No, trebamo li stvarno u danu napraviti baš 10.000 koraka da budemo zdravi i fit? Ili popiti osam čaša vode i odspavati osam sati?
Prema američkoj znanstvenici i savjetnici za vježbanje i održavanje kondicije Tamari Hew-Butler, neki od tih savjeta su dosta općeniti, a prave norme ovise o više čimbenika i mogu biti za svakoga drukčije. Ona tako za dnevni unos vode za The Sun kaže da količina vode koja je čovjeku potrebna ovisi ponajprije o njegovoj tjelesnoj težini, zatim o vanjskoj temperaturi, razini tjelesne aktivnosti i slično.
Brojka od 10 000 datira još od Olimpijskih igara u Tokiju 1964. godine kad je jedna japanska tvrtka prodavala pedometar Manpo-kei: Man kao čovjek, prema riječi za korake i kei, japanski metar. Prodaja Manpo-kei pedometra doživjela je globalni uspjeh, a brojka od 10.000 ljudima je ostala u uhu.
Novo istraživanje s Harvarda nekoliko je godina pratilo 16.000 žena u sedamdesetima, a istraživači su im bilježili broj dnevno prijeđenih koraka te vrijeme i uzroke smrti.
Četiri godine kasnije, njih 504 je umrlo, a prosječni broj dnevnih koraka onih koje su živjele dulje bio je 5500.
Istraživači s Imperial Collegea u Londonu otkrili su da je, iako pet porcija voća i povrća dnevno može smanjiti rizik od karcinoma, bolesti srca i moždanog udara, najbolje pojesti dvostruko toliko.
Istraživanje je objavljeno u International Journal of Epidemiology, a pokazalo je da je 800 grama ili deset porcija dnevno najviše štitilo od navedenih bolesti, a autor istraživanja dr. Dagfinn Aune kaže da bi se, kad bismo svi konzumirali deset porcija dnevno, u svijetu svake godine spriječilo oko 7,8 milijuna preranih smrti.
Poznato je da san popravlja imunološki sustav i mentalno stanje te da može i smanjiti rizik od nekih ozbiljnijih bolesti poput dijabetesa tipa 2 ili bolesti srca, ali koliko sna stvarno za to trebamo?
Britanska Nacionalna zaklada za zdravlje spavanja kaže da zdrave odrasle osobe trebaju sedam do devet sati sna kroz noć, bebe, mala djeca i tinejdžeri nešto više od toga, a svi stariji od 65 godina sedam do osam sati sna. Isto tako oni koji spavaju manje od šest sati dnevno imaju, prema stručnjacima sa Sveučilišta u Edinburghu, 30 posto veću vjerojatnost za razvoj demencije u starosti.
I to 400 kalorija za doručak i po 600 za ručak i večeru, a razlika se unese napicima i grickalicama između obroka, kaže Svjetska zdravstvena organizacija, no neki stručnjaci ističu i da ne bismo trebali brojiti unos kalorija, jer ih ionako svi različito brzo sagorijevamo.
Preporuke o osam čaša dnevno datiraju još iz 1945. godine, kad se smatralo da većina odraslih treba oko 2,5 litre vode dnevno, što je jedan mililitar za svaku kaloriju hrane. Slični savjeti vrijede i danas, iako nisu svi liječnici složni oko toga treba li popiti toliko vode ili je bolje vodu u organizam unositi kroz razne namirnice bogate vodom.
Pedijatar Aaron Carroll ističe da većina našeg unosa vode dolazi iz izvora poput voća i povrća, piva, čaja i kave, a znanstvenica Tamara Hew-Butler kaže da potrebna količina vode ovisi o razini tjelesne aktivnosti pojedinca, njegovoj tjelesnoj težini i vanjskoj temperaturi.
Sol je neophodna za zdrav živčani sustav i održavanje mišića u pokretu, ali pretjerivanje povećava rizik od srčanog i moždanog udara.
Britanske vladine smjernice kažu da zdrave odrasle osobe ne bi trebale konzumirati više od šest grama dnevno, a udruga Action On Salt kaže da većina ljudi dnevno potroši 8,1 gram soli, a kad bismo to smanjili za 25 posto, smanjili bismo i moždane udare za 22 posto te srčane za 16 posto.
Zdravi BMI je 18,5 – 24,9 Indeks tjelesne mase (BMI) koristi se za kategorizaciju zdravlja: Visok ili nizak BMI može tako biti pokazatelj loše prehrane, niske razine aktivnosti ili visokog stresa, a izračunava se dijeljenjem težine u kilogramima s visinom u centimetrima. Raspon od 18,5 do 24,9 BMI smatra se zdravim, a sve ispod toga je pohranjenost, odnosno iznad je pretilost.
Ipak, sam BMI ne može biti odraz nečijeg cjelokupnog stanja organizma – tome u prilog idu i primjeri profesionalnih sportaša; najčešće boksača i ragbijaša koje zbog velike mišićne mase BMI može svrstavati među pretile, premda nemaju mnogo masnoća u tijelu i potpuno su zdravi, prenosi Večernji list, prenosi N1.
