30.6 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno VIDEO Burno Otvoreno HRT-a, sučeljavanje kandidata za Zagreb: Optužbe, prijetnje kaznenim prijavama...

VIDEO Burno Otvoreno HRT-a, sučeljavanje kandidata za Zagreb: Optužbe, prijetnje kaznenim prijavama…

Uoči lokalnih izbora u Otvorenom su se sučelili kandidati i kandidatkinje za zagrebačkog gradonačelnika, odnosno gradonačelnicu, piše HRT.

O donacijama

Davor Filipović, kandidat za gradonačelnika Zagreba (HDZ, HSLS, HSU), na početku emisije rekao je da je prikupio 150.000 kuna donacija te da će svi troškovi koji budu u kampanji biti prezentirani u svim izvještajima do kraja. Kampanju financira i HDZ i svaka će kuna biti vidljiva u izvještaju, rekao je.

Joško Klisović, kandidat za gradonačelnika Zagreba (SDP), potrošio je 580.000, a većinu novca dala je stranka, donacija je 139.000 kuna.

– Drugi kandidati se puno više oglašavaju, očito nisu plasirali sve svoje račune, rekao je.

Jelena Pavičić Vukičević, kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba (BM 365 – Stranka rada i solidarnosti) prijavila je trošak od 296.000 kuna. Rekla je da će cijela kampanja biti financirana sredstvima stranke, ali i donacijama. Osim što očekuju donacije, čuvaju se – kaže – za 2. izborni krug. Bit će na polovici dozvoljenog iznosa za kampanju od 800.000 kuna, kazala je.

Vesna Škare Ožbolt, nezavisna kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba potrošila ja na kampanju 235.000 kuna, a skupila je 240.000 kuna. Kampanju financira samo donacijama, vodila je računa da za razliku od nekih drugih kandidata ne upadne u dug.

Miroslav Škoro, kandidat za gradonačelnika Zagreba (Domovinski pokret, Zelena lista) nema niti donacija niti troškova.

– Sve je rađeno s računa stranke, sve će biti transparentno i jasno pokazano, rekao je dodavši da većinu financiraju sami svojim novcima i jednim dijelom iz stranke.

Tomislav Tomašević, kandidat za gradonačelnika Zagreba (Možemo!, Zagreb je naš!, NL, ORaH, Za grad), potrošio je na kampanju 524.000 kuna, a ponosi se najvećim brojem donacija građana. Imaju preko 5000 donatora građana. Prosječna donacija je samo 400 kuna, 10 puta manja od HDZ-ove prosječne donacije, rekao je, dodavši da vjeruje da će do kraja imati 1000 donacija.

Škoro je rekao između ostalog da je izborni zakon koji regulira način na koji se otvaraju izborni računi loš.

– Bilo bi glupo da mi kao poduzetnici trošimo novce kao pijani milijarderi, mi smo ranije nabavili oglasni prostor, rekao je.

Filipović je Tomaševiću rekao da je godinama dobivao milijunske iznose iz inozemstva te da ne govori da mu kampanju vodi agencija iz inozemstva. Škare Ožbolt napomenula je da “Tomašević već godinu dana vodi kampanju, troši novac na FB profilu na reklame, u stotinama eura” za koje, kaže, “nije primijetila da su prikazane u financijskom izvješću”.

Dugovi Grada Zagreba

Na pitanje koliko iznose izravni i neizravni dugovi Grada, kako ih misli smanjivati i kako će oni utjecati na ostvarenje svih obećanih projekata, Klisović je odgovorio da će sigurno utjecati.

– Direktan je dug oko 1,5 mlrd. kuna, indirektni oko 2,3 mlrd, rekao je dodavši da ga misli konsolidirati na način da suzbije korupciju, na koju – kaže – odlazi oko 20%. Racionalnim upravljanjem, stavljanjem gradske imovine u funkciju, EU fondovima – također su načini na koje, kaže, misli konsolidirati proračun.

Pavičić Vukičević kazala je da je ukupno zaduženje do 2035. 2 mlrd. kuna, 20% budžeta grada.

– To je kao da imate plaću od 8006 kuna i u minusu ste 2000 kuna, što ne dovodi na prag bankrota, nego je to odgovorno upravljanje financijama, rekla je.

Škare Ožbolt smatra da Zagreb nema problema s prihodima, ali ima s rashodima, veliki iznosi odlaze – kaže – na netransparentne javne natječaje, kazala je istaknuvši slučaj žičare.

Škoro je rekao da je Zagreb zadužen 4 mlrd. kuna direktno, a indirektno 2,36 mlrd. kuna.

– To su garancije koje je davao Holdingu, koji je kratkoročno zadužen 4,3 mlrd., dodatno 2,7 dugoročno, a kada dodate ZET ukupan dug iznosi više od 12 mldr. kuna. Veći problem je gubitak od 1,3 mlrd. kuna, što su i HDZ i Stranka rada i solidarnosti provlačili svake godine, rekao je.

Tomašević kaže da će stabilizirati dug, koji je prema podacima Instituta za javne financije s kraja prošle godine službeno direktan dug 1,6 mlrd. kuna, indirektan 2,7 mlrd. kuna.

– Ali vidjet ćemo izvješće o izvršenju proračuna za 2020. Naručit ćemo neovisnu vanjsku reviziju da vidimo koja su skrivena dugovanja. Mi ćemo to stabilizirati kompetitivnim javnim nabavama čime ćemo uštedjeti 600 milijuna godišnje, EU fondovima, prihodima od imovine grada te insourcingom, revizijom štetnih ugovora s privatnim poduzećima.

Pavičić Vukičević odgovorila je Škori je da je kreditna agencija Standard i Poors ponovno potvrdila kreditni rejting Zagreba.

Filipović rekao je da je od 31. prosinca 2019. dug prema bankama bio 1,6 mlrd. kuna, a indirektni dug preko 2,3 milijarde kuna.

– To će se riješiti odgovornim upravljanjem gradskim financijama i podizanjem transparentnosti na najveću moguću razinu, o čemu forenzičar Škoro ne može govoriti jer nije utvrdio milijunske poslove sa Zagrebom koje su njegove informatičke firme sklapale, rekao je.

Škoro je kazao da su do podataka o dugu Zagreba došli na osnovu dostupnih dokumenata, ali i da je veći problem od duga gubitak.

Tomašević je Pavičić Vukičević odgovorio da mu je nevjerojatno da ona kaže da se razbacuju velikim brojevima, dok se vlast Zagreba razbacuje novcem građana. Da je to privatno poduzeće, bili bi davno otpušteni, poručio je.

Klisović je Pavičić Vukičević poručio da je dug nastao zbog pogodovanja i korupcije.

– Sljemenska žičara duplo je preplaćena, kazao je.

– Ne pričamo o istim stvarima, rekla je Jelena Pavičić Vukičević naglasivši da je dug 530 milijuna kuna, a zaduženje 2 mlrd. kuna,. Mi smo likvidni i izvršavamo svoje obveze, rekla je.

– Napuhali ste proračun za 2021. na 14 mlrd. kuna, u projekciji za 2022. ga vraćate za milijardu kuna dolje jer ste ga napuhali s fiktivnom prodajom imovine, er ste očajni, znate da gubite, kazao je Tomašević.

Na pitanje hoće li u restrukturiranju gradske uprave i poduzeća dijeliti otkaze i hoće li doći do dublje revizije ugovora s privatnim poduzećima, Pavičić Vukičević rekla je da su svi ugovori dostupni u registru ugovora, i da cijela priča o transparentnosti ima drugu pozadinu, a to je politička borba. Što se tiče Holdinga i ostalih ustanova grada Zagreba, nema suvišnih ljudi.

Škare Ožbolt kazala je da je zanima ima li Pavičić Vukičević 241 osobu u uredu i je li žičara i dalje sigurna i kada misli objaviti izvješće nadzornog inženjera.

– Žičara je sigurna. Imamo osam uporabnih dozvola u procesu je dobivanje devete, samo nam nedostaje certifikat za buku, kazala je. Škoru zanimaju Zagrebačke otpadne vode te hoće li zaustaviti tu javnu , rekla je Pavičić Vukičević.

Kazala je da će nakon emisije pozvati policiju da uzme izjavu od Škore koji ju je optužio za dizanje automobila u zrak.

Škare Ožbolt nema namjeru davati otkaze, misli organizirati upravu tako da radi u dvije smjene i bude efikasna.

Nema potrebe generirati nove probleme Gradu Zagrebu, ali treba prekontrolirati ugovore. Zanima ga kako otpadne vode mogu prihodovati 11 milijardi, a potrošiti na održavanje 700 milijuna.

Pavičić Vukičević rekla je da bi Škoro trebao odgovoriti o svojim poslovnim aktivnostima u odnosu na Zagreb i Holding.

Filipović je rekao da je Škoro imao kućice na Adventu, dobivao milijunske poslove s Gradim Zagrebom, naplaćivao pjevanje za Zagreb.

– Ali to je jedna klasična priča koju šef domovinskog parkinga, koji je naplaćivao najskuplji parking u Zagrebu. Dok sam ja bio granatiran, on je pjevao po Kanadi, dodao je.

Škoro mu je kazao da ne zna što mu se promijenilo u glavi, jer vrlo dobro zna da je za njega glasovao na predsjedničkim izborima.

– Nikada ne bih glasovao za čovjeka o kojem sam čitao izvještaje o izvršenju gradskog proračuna Grada Zagreba i njegovim milijunskim poslovima, rekao je Filipović.

– Morate znati razliku između suvlasništva i vlasništva, poručio mu je Škoro.

Tomašević kaže da sva fiktivna zaposlenja, ljudi će morati raditi svoj posao, a ako neće, riješit će to.

– U gradskoj upravi grada radi 3.100 ljudi, a kako su organizirani je sporedno u donosu na kvalitetu usluge koju Zagreb daje. Na 1000 stanovnika 3,6 je zaposlenika u gradskoj upravi, kaže Pavičić Vukičević.

Rekla je da su to izrazito važne teme te poručila da ne može pomoći drugima kakav je ustroj Grada Zagreba.

Filipović smatra da svi sugrađani koji rade u gradskoj upravi i poduzećima mogu biti sigurni na svojim radnim mjestima. planira uvesti sustav nagrađivanja, pravo napredovanja i većih plaća najboljima, a svi su ugovori podložni revidiranju. Tomaševiću je rekao da se sve neželjene donacije vraćaju.

– Svi ljudi koji rade profesionalno i kvalitetno svoj posao ostat će na svom poslu i nastaviti ga raditi i dalje. Svi oni koji su na izmišljenim radnim mjestima, na koje je gradonačelnik Bandić zapošljavao ljude kako bi plaćao svoje političke dugove, oni neće više moći tamo raditi. Kao i oni koji su nezakonito zaposleni, rekao je Joško Klisović, najavivši sistematizaciju s optimizacijom radnih procesa i radnih mjesta kako bi gradsku Upravu učinili što učinkovitijom.

Komentirao je i žičaru i izjavu Pavičić Vukičević da je ona sigurna.

– A jesu li ljudi koji žive u blizini žičare sigurni? – pitao ju je, rekavši da su nekima automobili zapaljeni. Pitao ju je prijeti li njoj netko zbog neisplate novca investitorima, odnosno izvođačima radova.

– Ja nisam primila nikada niti jednu prijetnju, a da sam je primila, ja bih je prijavila, odgovorila mu je.

Oko 80 posto višestambenih zgrada u Zagrebu još nije podnijelo zahtjeve za obnovom nakon potresa. Vesna Škare Ožbolt kaže da je to isključiva odogvornost Grada Zagreba. Napominje kako 1000 objekata još uopće nije pregledano, za što također krivi Grad. Kaže i kako treba iskoristiti lijepo vrijeme da se do zime što više zgrada obnovi.

Da administracija koči obnovu, smatra Miroslav Škoro. Smatra i da je Zagreb mogao puno toga učiniti – primjerice osloboditi komunalne i vodne naknade, prireza, odvesti glomazni otpad, no ništa se od toga – kaže – nije napravilo. On to kani promijeniti.

– Grad i država su ostavili na cjedilu građane, kaže Tomislav Tomašević.

Ako postane gradonačelnik, osnovat će Ured za obnovu, gdje će prebaciti sve administrativce i pravnike koji trenutno možda nemaju posla. Finnacirat će iz proračuna projektnu dokumentaciju tako da građani točno znaju koliko će koštati projekt obnove za svaku zgradu.

– Što se tiče obnove, donesen je kvalitetan, dugoročno dobar zakon koji je podržao i gospodin Tomašević. Osigurana su 683,7 milijuna eura iz Fonda solidarnosti. Poražavajuće je kad gospodin Tomašević govori o obnovi, jer on je strašio ljude da se neće povući tih 683 milijuna eura. On je prosvjedovao protiv svake gradnje u našem gradu, prosvjedovao je protiv izgradnje Crkve na Savici. On i njegova ekipa stignu prije organizirati prosvjed, prije nego što dođu kola Hitne pomoći, kad netko izvadi lopatu da bi nešto gradio, odgovorio mu je Filipović.

Klisović kaže da će, ako postane gradonačelnik, dislocirati relevantan broj službenika da pomognu građanima u obnovi. Sufinancirat će im otplatu kredita, dijela kamata koje moraju otplaćivati zbog obnove svojih kuća, rekao je između ostalog.

Pavičić Vukičević kazala je kako s 50 tisuća kuna već u trećem pozivu pozivaju sugrađane čija je nekretnina oštećena 30 posto.

Gospodarenje otpadom

Miroslav Škoro kaže kako smatraju da mogu u razdoblju od četiri godine zatvoriti Jakuševac. Smatraju i da umjesto troška od 25 milijuna kuna za zbrinjavanje PVC-a mogu ostvariti prihod od 100 milijuna kuna. te da ne treba biootpad voziti u Novsku, nego ga po načelu blizine zbrinuti u Zagrebu.

Tomislav Tomašević bi promijenio sustav naplate tako da će se plaćati odvoz otpada prema količini neodvojenog otpada u kućanstvu.

Davor Filipović kaže kako je ključ zbrinjavanja otpada zatvaranje Jakuševca. Da bi se Jakuševac zatvorio, potrebno je izgraditi centar za gospodarenje otpadom koji, ako postane gradonačelnik, planira graditi izvan Zagreba.

Joško Klisović kaže da će građani pod njegovom palicom plaćati manje za odvoz otpada kada uvedu ono što misle – da građani plaćaju prema količini otpada koji bace.

– Kontejneri bi bili opremljeni senzorima koji će to mjeriti, a građani neće plaćati po volumenu, rekao je Klisović.

I on obećava zatvaranje Jakuševca, a općenito pitanje otpada misli riješiti kroz poslovnu zonu kružnog gospodarstva. Kontejnere i kante će, kaže, spustiti pod zemlju, da ne bi dominirali vizurom grada.

– Na Jakuševcu je jedino sanirano odlagalište otpada u RH, odlagalište na kojem se dnevno proizvede struje za 10 tisuća kućanstava, odlagalište koje će se zatvoriti 2025., komentirala je Pavičić Vukičević. Filipoviću je poručila kako “nitko neće preuzeti naš otpad koji smo mi proizveli i mi smo ga dužni zbrinuti”.

Vesna Škare Ožbolt upozorila je kako nitko ne priča o malim eko-bombama po cijelom gradu.

O žičari

Tomislav Tomašević kaže kako je žičara jedan od najsramotnijih projekata koje je Grad imao u zadnjih 10 godina. Inzistirat će da se raščisti gdje je novac otišao. Predao je kaznenu prijavu prije šest mjeseci DORH-u i Uskoku.

– Sljemenska žičara je projekt koji treba Gradu Zagrebu. Međutim nikada više u našem Gradu ne može funkcionirati da nešto s 300 ode na 750 milijuna kuna. To je apsolutno neprihvatljivo, kazao je Davor Filipović.

Smatra da treba oporbu uključiti u nadzor natječaja velike vrijednosti. Transparentnost bi se podigla uvođenjem imovinskih kartica pročelnika i direktora gradskih poduzeća, uvođenjem antikorupcijskog standarda po uzoru na Prag, uvidom u svaku kunu na internetu, kazao je Filipović.

– Kao i natpisima, gdjegod se nešto radi u našem Gradu, koliko što dođe, po kojoj vrijednosti, koji je rok, rekao je također, dodavši da će doći na otvorenje žičare.

Kada je već izgrađena, građani žičaru trebaju koristiti, ali treba utvrditi i odgovornost za to što je preplaćena u odnosu na originalni iznos za koji je ugovor sklopljen, smatra Joško Klisović. Želi znati i ima li automobil koji je zapaljen vlasniku ili vlasnici koji su kritizirali projekt žičare, veze s tom žičarom. Pita upravlja li projektom Grad ili mafija.

Jelena Pavičić Vukičević vezano uz žičaru kazala je kako je problem nastao u samom procesu projektiranja. Slaže se da treba utvrditi odgovornost, “pa ako treba i podići kaznenu prijavu protiv onih koji su obmanuli i zagrebačku Gradsku upravu i zagrebačku javnost”. Grad je naručio nezavisne revizije o čijim će rezultatima izvijestiti kada oni dođu, kazala je. Smatra da žičaru treba što prije pustiti u pogon.

Vesna Škare Ožbolt bi kao gradonačelnika došla na otvorenje žičare. Prozvala je Jelenu Pavičić Vukičević da uporno odbija dati izvješće nadzornog inženjera o sigurnosti i tehničko izvješće o sigurnosti žičare.

– Ako ikad dobije uporabnu dozvolu, naravno da ću doći na otvorenje, rekao je Miroslav Škoro. Smatra da je projekt napravljen tako da je neprimjeren prostoru.

Trg maršala Tita i mogući Trg Milana Bandića

Na pitanje bi li podržao inicijativu za vraćanjem Trga maršala Tita ili možda inicijativu za imenovanje trga po pokojnom dugovječnom gradonačelniku Milanu Bandiću, Joško Klisović odgovara kako smatra da svaka osoba koja je zaslužna i koja je dala doprinos da imamo danas slobodnu zemlju je zaslužila da taj doprinos bude verificiran, priznat kroz ime ulice ili trga.

– S obzirom na to da je njegov vladavina obilježena korupcijskim aferama, pogodovanjima, raznim političkim trgovinama, smatram da to nije nešto što Grad Zagreb stvarno želi i treba obilježiti spomenikom, dodao je Klisović.

– Josip Broz Tito imao je svoj trg u Gradu Zagrebu, ali ga je izgubio. to je stvar prošlosti i ja se tim temama uopće ne bih bavila, kazala je Jelena Pavičić Vukičević. Što se pak tiče gradonačelnika Bandića, vrijeme će također, kazala je, revalorizirati njegov angažman u Gradu Zagrebu.

– Činjenicu da je od sedam mostova izgradio dva, da je izgradio Arenu, da je kupio niskopodne tramvaje, da je u potpunosti promijenio vizuru Grada Zagreba, izgradio trećinu vrtića i škola u Gradu Zagrebu, mislim da će to građani itekako cijeniti i vrednovati i kada dođe taj trenutak, on će sasvim sigurno dobiti svoju ulicu, dodala je. Osobno tu inicijativu, kaže, neće pokretati.

Vesna Škare Ožbolt, kaže, nema namjeru vraćati Trg maršala Tita. Što se tiče Milana Bandića, 20 godina je vladao, napravio neke stvari, “u posljednja dva mandata otklizao jako i praktički uništio Zagreb”, kazala je. To, zaključuje, prepušta vremenu, a možda i sudskim postupcima koji su još uvijek u tijeku.

Miroslav Škoro niti bi vratio Trg maršala Tita, niti bi trg nazivao po Milanu Bandiću.

Tomislav Tomašević je glasovao protiv preimenovanja Trga maršala Tita, ali ne misli se baviti imenima ulica i trgova u situaciji kada Grad još nije obnovljen, rekao je.

Davor Filipović nikada ne bi podržao inicijativu za povratak trga maršala Tita.

Koji projekt mogu ostvariti u roku od dvije godine?

Na pitanje koji je to projekt koji bi mogla, da postane gradonačelnica, ostvariti u roku od dvije godine, Jelena Pavičić Vukičević odgovara:

– Sve ono što smo naveli u programu jer je naš program doista realan.

Vesna Škare Ožbolt pokazala je telefonski broj s kojeg građanima stižu pozivi s pitanjem za koga će glasovati.

– I kada netko da odgovor “za Vesnu Škare Ožbolt”, onda vam s tog broja kažu: “Ona vam surađuje sa Srbima, ja ću vam dati najmanje četiri razloga zašto ne glasati za Vesnu Škare Ožbolt”, kazala je, dodavši da će tvrtka koja stoji iza poziva sutra dobiti kaznenu prijavu. Iznijela je i optužbu da je netko od prisutnih naručio tu anketnu agenciju.

Miroslav Škoro najavljuje da će u naredne dvije godine napraviti financijsku forenziku. Mogu, kaže, raspisati natječaj i na odgovorna mjesta staviti odgovorne ljude koji su kompetentni. Uključit će više i mlade ljude, kao i iseljeništvo, kazao je. Ove godine mogu krenuti s pripremnim radnjama za izgradnju stadiona, kao i sa saniranjem Jakuševca, kaže također.

Nulta točka od koje treba krenuti je promjena modela upravljanja Gradom – da se upravlja odgovorno, transparentno i demokratski, kaže Tomislav Tomašević.

Konsolidacija gradskih financija je preduvjet da bi se realizirali svi kapitalni projekti u Gradu, rekao je Davor Filipović.

– Zaustavljanje pljačke iz gradskog proračuna i zaustavljanje divlje urbanizacije, odgovara na pitanje o projektima koje može realizirati u roku od dvije godine Joško Klisović. Dodaje i kako će tu sigurno biti dvije škole, dva vrtića i dva doma za starije te dva doma zdravlja, jer je to građanima nasušno potrebno.

Najnovije

Još iz rubrike