Afganistanski talibani pokrenuli su ofenzivu širom te zemlje, nakon što je istekao rok do kojeg su američke snage prema prvom sporazumu s talibanima trebale napustiti zemlju, ali to nisu učinile. Do napada je došlo u najmanje sedam provincija, a krvavi obračuni počeli su večer prije isteka roka. Oni skeptični oko ispravnosti odluke o povlačenju iz Afganistana, vide to kao argument da Afganistan ulazi u fazu nove nesigurnosti te kako će ispaštati umjereno stanovništvo.
Vojska afganistanske vlade objavila je da je došlo do naročito snažne talibanske navale na njihove položaje u provinciji Helmand, na jugu zemlje. Ta je provincija bila notorna po gubitku života zapadnjačkih vojnika, a našla se u fokusu talibana i 2014. godine, nakon prekida borbenih operacija NATO-a u Afganistanu i početka misije očuvanja mira.
Ataula Afgan, šef lokalne vlasti u Helmandu, rekao je da su talibani proteklih dana napadali iz nekoliko smjerova, usmjeravajući se na kontrolne točke u okolici najvećeg grada te provincije Laškar Gaha, a neke od njih su i zauzeli. Afganistanska vojska, koju je ovih godina trenirala američka, odgovorila je zračnim napadima i slanjem elitnih komandosa u to područje.
Okršaji u predgrađima nastavili su se i u utorak, a stotine obitelji koje su to mogle, napustile su svoje domove. Osim u Helmandu, napada je bilo i u još najmanje šest provincija, uključujući provinciju Gazni, na sjeveroistoku i talibanski spiritualni dom Kandahar na jugu.
Provincija Helmand ima posebnu težinu u kontekstu rata u Afganistanu, jer su na tom poznatom opijumskom području američke i britanske snage pretrpjele najveće gubitke tijekom 20-godišnjeg rata. Američke snage bazu u Helmandu predale su afganistanskim kolegama u nedjelju, a samo nekoliko sati kasnije počeli su talibanski napadi. Samo tamo ubijeno je najmanje stotinu talibanskih boraca. Brojka nastradalih afganistanskih vojnika nije otkrivena.
Rok za odlazak iz Afganistana, 1. svibnja, postavio je i najavio bivši američki predsjednik Donald Trump, a njegov nasljednik Joe Biden odlučio je provesti tu Trumpovu politiku, ali je produljio rok do 11. rujna, u simboličnom potezu. Iako je bio pod jakim kritikama, Biden je izjavio da je “prelomio” i odlučio unatoč svim rizicima prekinuti taj “vječni rat”. Iz Washingtona je ovog tjedna poručeno da je završeno tek dva do šest posto procesa povlačenja.
No središnje zapovjedništvo američkih snaga reklo je da je iz Afganistana povuklo materijala čije količine odgovaraju 60 gigantskih zrakoplova C-17. Više od 1300 komada opreme predano je afganistanskim snagama ili uništeno, rekla je američka vojska. Bez obzira na to, talibani su 1. svibnja “obilježili” nizom napada, a posebno je krvavo za afganistanske civile bilo prošlog petka, kada je autobomba eksplodirala u provinciji Logar i odnijela živote 30-ak osoba.
Naime, dobar dio poginulih bili su studenti u hostelu, u kojem su učili za prijemne ispite. Bombaš samoubojica zabio se kamionom prepunim eksploziva u zgradu. Više od stotinu ljudi je ozlijedio.
Talibani nisu preuzeli odgovornost za napad, ali riječ je o jednom u seriji napada na studente i prosvjetne radnike koji se događaju proteklih tjedana. Afganistanska vlada vjeruje da je talibanima cilj izbrisati afganistansku srednju klasu i obnoviti brutalni režim koji je zemljom upravljao od sredine 90-tih do 2001. godine.
“Naš obrazovni sustav je pod okrutnim napadom. Naši studenti koji bi trebali planirati svoju budućnost u miru, ubijeni su”, izjavio je nakon tog brutalnog napada afganistanski predsjednik Ašraf Gani. Ovakva serija krvoprolića se očekivala. Talibani su najavili da će napadati neprijateljske ciljeve ako američke i NATO snage probiju rok.
Bijela kuća zbog toga je prošlog tjedna povukla sve zaposlenike koje nisu nužni za operacije iz svog veleposlanstva u Kabulu. U ponedjeljak su napali jednu vojnu poštu u jugozapadnoj provinciji Fara, i tom je prilikom poginulo najmanje sedam afganistanskih vojnika, piše Jutarnji.
