Jučer je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Gordan Grlić u sklopu službenog posjeta Republici Kosovo posjetio 34. hrvatski kontigent u misiji KFOR. Hrvatski vojnici koji sudjeluju u misiji hvaljeni su od međunarodnih partnera, a njihovo sudjelovanje potvrđuje Hrvatsku kao pouzdanu članicu NATO-a i pridonosi jačanju miru i stabilnosti, kao i međunarodnom ugledu Hrvatske. Stoga, histerične spekulacije iz Republike Srbije usmjerene protiv Hrvatske koje aludiraju na drugačije vojne i slične aktivnosti smatramo krajnje smiješnima i apsurdnima, piše MVEP.
Ovim apsurdnim, neistinitim i netočnim insinuacijama pokušalo se skrenuti pozornost s jedne ozbiljnije stvari koja se jučer dogodila. Naime, usvojena je odluka o izmjeni Statuta grada Subotice i uvođenju četvrtog, tzv. bunjevačkog jezika, u službenu uporabu. Riječ je prije svega o političkim manipulacijama. Cijela inicijativa s tzv. bunjevačkim jezikom ima političku pozadinu, odnosno cilj joj razbijanje hrvatskog nacionalnog korpusa u Republici Srbiji, što je nastavak jedne politike koja je već dugo na djelu.
Podsjetimo na još jedan nedavni događaj – reakciju Ministarstva vanjskih poslova Srbije na nedavni posjet ministra Grlića Radmana Subotici i ocjene o položaju hrvatske manjinske zajednice u Srbiji, u kojoj nismo našli argumentiranih i utemeljenih tvrdnji, odnosno zaključili smo kako izneseno ne može poništiti statistički dokazive i povijesno utemeljene činjenice te političku odgovornost vlasti Srbije. Dovoljno je usporediti pravni status srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji te političku praksu koja je na osnovu pravnih rješenja izgrađena u odnosu na te dvije manjine.
Što se tiče statusa srpske manjine u Hrvatskoj, Republika Hrvatska u potpunosti jamči sva prava srpskoj manjini prema najvišim europskim standardima sukladno Ustavnom zakonu o pravima manjina – od zajamčenih mjesta u Hrvatskom saboru (3 zastupnička mjesta) i na svim lokalnim razinama vlasti prema udjelu u stanovništvu pa sve do proračunskog financiranja svih najvažnijih institucija srpske manjine. Navedeni Ustavni zakon je pri pristupanju Hrvatske u EU evaluiran najvišim ocjenama. Zahvaljujući takvim pravnim rješenjima, predstavnici srpske manjine već desetljećima imaju istaknuto mjesto u hrvatskom političkom životu i sudjeluju u vladajućim koalicijama od lokalne do nacionalne razine vlasti.
Nasuprot tome, unatoč potpisanom bilateralnom sporazumu Hrvatske i Srbije 2004. godine, Hrvati u Srbiji još uvijek čekaju ispunjenje najvažnijih točaka i dogovorenog reciprociteta previđenog sporazumom. Naime, Hrvati u Srbiji još uvijek nemaju zajamčena mjesta ni na jednoj razini vlasti, financiranje hrvatskih manjinskih institucija od strane Republike Srbije nije adekvatno riješeno institucionalno, a uz to težina nedavnih fizičkih prijetnji političkim predstavnicima hrvatske manjine bila je izravno dezavuirana u odgovoru Ministarstva vanjskih poslova Srbije na našu diplomatsku notu.
Povijest hrvatsko-srpskih odnosa je nesumnjivo bremenita i teška. Republika Hrvatska i njezini građani bili su žrtve brutalne velikosrpske agresije koja je uzrokovala brojne žrtve te neprocjenjivu materijalnu i nematerijalnu štetu. Republika Hrvatska danas još uvijek traži 1869 nestalih osoba te sanira štetu uzrokovanu tom agresijom. Tu stranicu naše povijesti možda bismo i mogli okrenuti, ali do toga nikako ne može doći bez rješavanja onih najvažnijih otvorenih pitanja: pitanje nestalih osoba (informacije o mjestima pogibije i ukopa hrvatskih državljana), odštete nelegalno i nepravedno zatočenim hrvatskim građanima u logorima na teritoriju Srbije i obilježavanja mjesta njihovih stradanja, ukidanje neutemeljene regionalne univerzalne jurisdikcije, stvarne i ubrzane sukcesije imovine bivše zajedničke države, ali i suočavanja Srbije s navedenim povijesnim činjenicama.
Na kraju izražavamo posebnu zabrinutost zbog nedavnih izjava o potrebi mijenjanja državnih granica i poziva na ujedinjenje svih Srba u jednu državu, a koji su prošli bez reakcije vlasti Republike Srbije. Upravo takva velikosrpska politika je tijekom raspada bivše zajedničke države izazvala ratove s ogromnim ljudskim žrtvama i razaranjima. Naša obveza je međunarodnoj javnosti i partnerima ukazati na ponovnu pojavu takvih političkih razmišljanja i težnji, piše MVEP.
