12.7 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno Zamjenik predsjednika VSRH bi mijenjao Ustav: Vjerujem da će se političari lako...

Zamjenik predsjednika VSRH bi mijenjao Ustav: Vjerujem da će se političari lako dogovoriti

Sustav koji sada postoji, koji je gotovo u potpunosti politički i ispolitiziran jer pratimo te prijepore koji su gotovo pa 100 posto političke naravi pokazuje da bi možda bilo dobro promijeniti sustav, da suci sami biraju predsjednika Vrhovnog suda. Na taj način bi politika bila isključena u potpunosti. Na ovaj način, kao što je politika uključena sa svim prijeporima, pojačava se dojam da politika ima utjecaj na pravosuđe, rekao je Marin Mrčela, zamjenik predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a.

Petero kandidata predalo je kandidature za novog predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda. Upitan na koja bi pitanja trebali odgovoriti, Mrčela je rekao:

– Trebali bi odgovoriti na pitanja kako misle upravljati Vrhovnim sudom kao najvišim sudom u Republici Hrvatskoj. Proučit ćemo te programe, nadam se da ćemo ih dobiti, i onda ćemo vidjeti kako se misli dalje raditi. Veselim se vidjeti te programe. Obično ljudi koji su iznutra znaju što treba napraviti. Kada netko izvan sudbene vlasti piše program, i to zna biti zanimljivo, rekao je Mrčela.

Mrčela ne misli da je odaziv na natječaj bio slab.

– Ovlašteni predlagači neće predložiti nikoga s Vrhovnog suda, prema tome tu je teško očekivati da će se netko s Vrhovnog suda javiti. Imamo petero kandidata, to nije malo. Ne mislim da ih treba biti 28, ali vjerojatno svatko tko misli da zaslužuje tu poziciju se javio, rekao je.

Jedini isključiv kandidat predsjednika Milanovića je Zlata Đurđević. Na pitanje je li time pridonio da se drugi stručnjaci ne jave na natječaj, Mrčela je rekao kako ovlašteni predlagač ima pravo predložiti koga hoće.

– Naravno on bi trebao predložiti nekoga od onih koji su se javili na poziv. Ja ne mogu nagađati hoće li se to dogoditi ili ne. Kada prijedlog dođe na Vrhovni sud, održat će se opća sjednica, mi ćemo dati svoje mišljenje, ono ne obvezuje nikoga. Onda ćemo vidjeti. Možda bi bilo bolje da to mišljenje obvezuje. To je bila preporuka GRECO-a, da se struci da veći utjecaj na izbori. Da se smanji utjecaj politike, rekao je.

Zlatu Đurđević podržava predsjednik države, ali ne podržava predsjednik Vlade, ali ni većina u Saboru. Hoće li biti odabrana ili ne, Mrčela je rekao da trenutno to ne zna.

– Bit ćemo pametniji kad prođe čitav postupak. U ime Vrhovnog suda, mogu reći, da ćemo postupiti po zakonu i da ćemo dati svoje mišljenje o kandidatu, poručio je.

S obzirom na to da je ona zasad jedini izbor predsjednika Milanovića, a predsjednik Vrhovnog suda mora se odabrati konsenzusom vladajućih i predsjednika – postavlja se pitanje – što dalje?

– To sada ovisi o tome hoće li Sabor odabrati osobu koju predloži ovlašteni predlagač, ako se to ne dogodi, onda se vjerojatno sve ponavlja. Dokle to može trajati, ja ne znam. Ako se ne uspiju dogovoriti, onda dok nekome ne istekne mandat, rekao je Mrčela dodajući da ne zna hoće li se predsjednik i premijer dogovoriti.

Ako se u zakonskom roku tj. do srpnja ne dogovore, funkciju predsjednika Vrhovnog suda kao trenutni zamjenik, preuzima Mrčela.

– Isto mislim da u Zakonu nije jasno određeno, vjerojatno dok se ne izabere predsjednik Vrhovnog suda, rekao je Mrčela odgovarajući do kad u tom slučaju ostaje na toj funkciji.

Govoreći o izmjenama Zakona o sudovima, u dijelu koji se tiče izbora predsjednika Vrhovnog suda, Mrčela je rekao da se po trenutnom zakonu može tumačiti te da se po njemu može postupati.

– Ovo što se događa, argument je u prilog ovome što smo rekli da struci u potpunosti treba ostaviti da bira svog predsjednika. Tu trebaju izmjene Ustava, a za to opet treba politički konsenzus. Ako je političarima stalo da ne postoji dojam da oni utječu na bilo što u sudbenoj vlasti, onda vjerujem da će se lako dogovoriti da izmjene Ustav u tom dijelu, rekao je Mrčela potvrdivši da je on za izmjene Zakona.

Zna se da je povjerenje građana u pravosuđe jako nisko, a kao najveći problemi nerijetko se ističu i neučinkovitost i korupcija u pravosuđu, čemu ne pridonose ni druženje osječkih sudaca sa Zdravkom Mamićem, ni druženje splitskih sudaca sa Željkom Kerumom.

– Tu su postupci pokrenuti i ne mogu unaprijed zauzimati stav jer bi to bilo neprimjereno. Naravno da suci moraju paziti s kim se druže i naravno da nije primjereno da se druže s osobama koje su im stranke u postupku, a osobito s onima koji su okrivljenici. To je jedan puta jedan. Korupcija u pravosuđu postoji, ali ona nije kao što se obično želi predstaviti široko rasprostranjena. Velika većina sudaca svoj posao radi predano i savjesno, iz godine u godinu imaju manji broj neriješenih predmeta i predmeti se brže rješavaju. Na Vrhovnom sudu je u zadnje četiri godine broj predmeta smanjen za više od 5000, a broj dana koji je potreban da se riješi je smanjen za jedno 20-ak dana. To još nije kako bi trebalo biti, ali ide na bolje. To ljude ne zanima previše jer se lakše klika na ono što je ružno, zaključio je.

Najnovije

Još iz rubrike