12.7 C
Zagreb
Naslovnica Hrvatska Politički test: Prosječni srednjoškolac točno odgovara na 9 od 19 pitanja

Politički test: Prosječni srednjoškolac točno odgovara na 9 od 19 pitanja

Treći je ovo ciklus istraživanja političke pismenosti hrvatskih srednjoškolaca. Prvi je bio 2010. godine, uslijedio je drugi 2015. Istraživanje se fokusira na politička znanja srednjoškolaca i razdoblje završetka srednje škole, pojasnio je za Studio 4 HTV-a Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. On je naime i jedan od autora istraživanja u kojem su osim FPZG-a sudjelovali i Institut za društvena istraživanja, Filozofski fakultet u Rijeci i GONG. Istraživanje je provedeno nakon šest godina u 67 završnih razreda, u 59 srednjih škola diljem Hrvatske, a sudjelovalo je preko 1100 učenika.

– To su mladi u dobi od 17 i 18 godina, u dobi kada ulaze u demos, postaju punopravni politički akteri i naša ideja je da vidimo s kakvim oni to znanjima, s kakvim stavovima, postaju punopravni građani, pojašnjava Šalaj.

U odnosu na zadnje istraživanje, kaže, nije došlo do nekih pozitivnih pomaka naprijed po pitanju znanja, ocjenjuje.

– Od 19 pitanja, a toliko je bilo pitanja iz političkog znanja u testu, prosječni hrvatski srednjoškolac točno odgovara na devet. Dakle, manje od 50%. Naravno, možete postaviti pitanje je li čaša napola puna ili prazna. Meni se čini da je dosta prazna kada imamo 9 od 19, i čini mi se da moramo još puno napredovati na tom planu, kaže Šalaj i dodaje kako je riječ o rezultatu sličnu onome iz 2015. godine.
– Tako da imamo stabilnost na prilično niskim razinama znanja, pri čemu bih tu istaknuo jednu stvar koja me jako zabrinjava, a to su učenici trogodišnjih strukovnih škola. Oni iskazuju puno niže razine političkog znanja nego njihovi vršnjaci iz gimnazija ili četverogodišnjih strukovnih škola. I opet, inzistiram, nisu oni za to krivi, mi kao društvo nismo dali oruđa i alate, kazao je.

– Nikako ne treba shvaćati da mi, kada kažemo 45% mladih ne zna je li NDH fašistička tvorevina, da smo mi tu da kritiziramo mlade. Ne, to je svojevrsna samokritika. Mi kao društvo nismo dosta napravili i zato imamo takve rezultate kakve imamo, dodao je između ostalog.

Kaže da se mali pozitivni pomaci mogu vidjeti kada govorimo o pojedinim stavovima i vrijednostima.

– Jedna trećina mladih smatra da je homoseksualnost bolest i to nam iz današnje perspektive može izgledati zastrašujuće, negativno. Međutim prije šest godina takvih je bilo skoro 50%, rekao je zaključivši da su srednjoškolci u nekim stavovima ipak napredovali prema idealu demokratske političke kulture.

– No gledajući generalno rezultate, mislim da je još dug put pred nama, dodao je.

Jedan segment najnovijeg istraživanja po prvi je put uključivao i odnos prema Drugom svjetskom ratu te prema Domovinskom ratu.

Tu se pokazalo, kaže Šalaj, da oko Domovinskog rata postoji dosta visoka suglasnost, dok kod ostalih postoji neodlučnost:

– Ogroman broj naših mladih ljudi je nesiguran ili zbunjen, što da misle o NDH? Što da misle o Jugoslaviji?, komentirao je.

Više od polovine učenika završnih razreda srednjih škola ne zna tko je aktualni premijer, manje od 60 posto zna što je Ustav. Više od 72 posto maturanata prije šest godina smatralo je da NDH nije fašistička tvorevina, sada ih je nešto više od 15 posto. Zaključno, profesor Šalaj smatra da u škole treba uvesti građanski odgoj i obrazovanje.

Kaže i da ne možemo ne obilježiti naše političke elite kao najodgovornije zbog trenutnog stanja.

– Zašto? Mladi ljudi se ne rađaju kao ljevičari ili desničari, kao zainteresirani ili nezainteresirani. Oni to postaju tijekom svog odrastanja, tijekom svoje socijalizacije. Oni dolaze iz različitih obitelji, druže se s različitim prijateljima, čitaju različite društvene mreže. Jedini kanal kroz koji mi možemo kroz neko vrijeme pokušati utjecati na sve njih je obrazovni sustav, rekao je, dodavši kako ne treba imati prevelika očekivanja od obrazovnog sustava, ali smatra da je u Hrvatskoj problem to što – nismo ni pokušali.

Navodi tu kao primjer upravo trogodišnje strukovne škole.

– Mi njihovo školovanje promatramo isključivo kao pripremu za tržište rada. Mi želimo da oni sutra, kada izađu na tržište, budu kvalitetni i dobri radnici, a nismo im dali mogućnost da budu aktivni i odgovorni građani. U tom zanemarivanju segmenta građanskog odgoja i obrazovanja, ja zapravo ne pravim veliku razliku između naših dominantnih političkih elita, HDZ-a i SDP-a. Mislim da je njihov glavni problem što imaju minimalističko razumijevanje demokracije. Za njih demokracija podrazumijeva isključivo izbore, rekao je napomenuvši da demokracija podrazumijeva aktivne građane koji imaju određena znanja i stavove.

– To mi našim mladim ljudima kroz obrazovni sustav onemogućujemo, zaključio je.

– Mladi moraju, meni se čini, osvijestiti da im mi starije generacije nećemo samo tako prepustiti politički prostor, tako da njihova nezainteresiranost jest nešto što koči demokratski razvoj određene političke zajednice, dodaje, piše HRT.

Istraživanje: Trećina mladih u Hrvatskoj smatra kako je “biti gay – bolest”, 45 posto njih smatra da je u redu koristiti ZDS

Najnovije

Još iz rubrike