33.4 C
Zagreb
Naslovnica Život i zabava Što se događa s vašim tijelom kad jedete paprike?

Što se događa s vašim tijelom kad jedete paprike?

Paprika je ukusan dodatak bilo kojoj prehrani, pogotovo jer dolazi u najmanje četiri različite boje svaka sa svojim jedinstvenim profilom okusa i zdravstvenim blagodatima. Evo što se događa s vašim tijelom kada jedete paprike.

Bolji vid

Kao što je mrkva dobra za vid, tako je i s paprikom. Paprika sadrži karotenoidne spojeve beta-karoten, lutein i zeaksantin te vitamin C, koji su presudni za zdravlje očiju, navodi Nacionalni institut za oči.Istraživanje iz Australije iz 2019. godine pokazalo je da narančasta paprika sadrži najveću razinu zeaksantina, dok žuta paprika sadrži puno luteina.

Smanjuje upale

Paprika je protuupalna superhrana, a crvena paprika ima najviše zdravstvenih koristi. Crvena paprika sadrži najviše količina beta-karotena, kvercetina i luteina, a utvrđeno je da lutein neutralizira slobodne radikale i smanjuje upalu.

Smanjuje želju za hranom

Ako je prošlo više od tri sata od vašeg posljednjeg obroka, pojedite međuobrok koji sadrži uravnoteženu kombinaciju ugljikohidrata i proteina. Jedna srednja paprika sadrži više vitamina C nego naranča, a papriku možete jesti primjerice uz humus. Takav međuobrok će smanjiti osjećaj gladi.

Gubitak kilograma

Paprike su niskokalorične, a jedna srednja paprika sadrži 31 kaloriju. To je zato što se paprike sadrže pretežito od vode i vlakana, a vlakna nas duže vrijeme održavaju sitima. Stoga je paprika idealna namirnica ako želite smršavjeti.

Dobra je za kosti i zglobove

Paprika štiti hrskavicu i kosti zahvaljujući velikim količinama vitamina C, navodi Zaklada za artritis. Pola šalice crvene paprike daje cjelodnevnu opskrbu preporučenih 75 miligrama za žene, odnosno 90 miligrama vitamina C za muškarce.

Zdraviji zubi

Paprika, poput jabuka i drugog hrskavog povrća i voća, prirodne su četkice za zube. Njihova hrskava, vlaknasta tekstura pomaže u uklanjanju čestica hrane i bakterija. Uz to, paprika je puna vode, što potiče protok sline koja je presudna za zdravlje vaših zuba jer smanjuje štetne učinke kiselina i enzima koji napadaju zube, navodi Stomatološki fakultet Sveučilišta Illinois u Chicagu.

Pomaže protiv depresije

Istraživači su krenuli identificirati hranu koja je najbolji izvor hranjivih sastojaka za koje je znanost dokazala da potiče oporavak od depresivnih poremećaja.

Naveli su da su za poboljšanje raspoloženja najviše zaslužni folati, željezo, dugolančane omega-3 masne kiseline (EPA i DHA), magnezij, kalij, selen, tiamin, vitamin A , vitamin B6, vitamin B12, vitamin C i cink. Najbogatiji biljni izvori tih antidepresivnih hranjivih sastojaka bile su lisnato zelje, zelena salata, križano povrće i paprika, navodi se u izvještaju iz 2018. godine objavljenom u časopisu World Journal of Psychiatry.

Sagorijeva masnoće

Spoj u zelenoj paprici može povećati brzinu metabolizma u mirovanju i pojačati sagorijevanje masti, pokazala je studija na glodavcima objavljena u časopisu Nutrition Research. Dihidrokapsijat je tvar slična kapsaicinu, koja se nalazi u čili papričici i poznata je po svojim termogenim svojstvima. Istraživači su otkrili da dihidrokapsijat koji su davali miševima smanjuje težinu i povećanje masnoće, pospješuje metabolizam glukoze i poboljšava mikrobiom crijeva glodavaca.

Druga studija koja se provodila na ljudima objavljena je u časopisu The American Journal of Nutrition. Pokazala je da je dihidrokapsijat imao samo mali termogeni učinak. Pokazalo se da kapsaicin, jedna od prirodnih kemikalija u crvenoj paprici, utječe na sitost smanjujući tjelesnu težinu, masnu masu i opseg struka.

Pomaže kod sindroma iritabilnog crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva kronični je poremećaj debelog crijeva koji često uzrokuje grčeve, bolove u trbuhu, nadutost, zatvor i proljev. Crvena paprika može djelomično olakšati te bolove.

Smanjuje rizik od razvoja srčanih bolesti

Studije pokazuju da je kapsaicin snažan antioksidans koji može zaštititi od oksidativnog stresa, piše Eat this. Istraživači su su željeli utvrditi učinak ove komponente na metabolički sindrom, skup srčanih stanja, uključujući trbušnu pretilost, inzulinsku rezistenciju, visoki krvni tlak i loš kolesterol.

U analizi 12 studija objavljenih u časopisu Nature, istraživači nisu otkrili značajna poboljšanja u razini glukoze ili hipertenzije, ali su otkrili da je značajno smanjena razina lošeg kolesterola, prenosi N1.

Najnovije

Još iz rubrike