Tragična smrt djevojčice iz Nove Gradiške otvorila je niz pitanja o funkcioniranju sustava socijalne skrbi i pokrenula promjene. Ministar Josip Aladrović rekao je da će o odgovornosti za propust odlučiti DORH. O tome se raspravljalo u emisiji “U mreži Prvog” .
Tragična smrt djevojčice iz Nove Gradiške pokrenula je promjene u sustavu socijalne skrbi. Ministar je najavio reformu – što će ona donijeti sustavu? Hoće li nova zapošljavanja i češći nadzori spriječiti tragedije? Što će sustavu socijalne skrbi donijeti osnivanje Zavoda? Kako senzibilizirati obitelji za udomljavanje? Hoće li s relaksiranjem kriterija opasti i kvaliteta udomitelja?
U emisiji “U mreži Prvog” gostovali su savjetnica ministra socijalne politike Zvjezdana Bogdanović, predsjednik Komore socijalnih radnika Antun Ilijaš i predsjednica Foruma za kvalitetno udomiteljstvo djece Dubravka Čordašev.
Na početku je Bogdanović pojasnila na koji su način pripremljene reforme.
– U samom ministarstvu postoje stručnjaci, koji su dugi niz godina radili u sustavu socijalne skrbi, u centrima za socijalnu skrb, ali da ih mogu strukturirati u nešto što je potrebno promijeniti:
Akcijski plan je samo dio onoga što je pokrenuto nakon ovog velikog tragičnog događaja u Novoj Gradišci. >
– Ovo nije lako proživljavati, ovakav linč je izuzetno težak svima. U reformu smo krenuli i puno prije, ona se razrađuje već dosta dugo. Nadamo se da ćemo na najmanju moguću mjeru smanjiti ovakve događaje. Teško se može do kraja zaustaviti ponašanje u nekim obiteljima, dodaje.
Što se tiče tragedije u Novoj Gradišci Bogdanović je dodala da je možda trebalo i ranije pokrenuti proces oduzimanja djeteta roditeljima, a što nije učinjeno.
– Roditelji su cijelu situaciju pokušavali cijelo vrijeme prokazati kao puno pozitivniju nego što je to ona bila, a što se na kraju pokazalo da je završilo tragedijom.
Antun Ilijaš, predsjednik Komore socijalnih radnika, rekao je da nije siguran da li reforme idu u dobrom smjeru.
– Ministarstvo i dalje istu politiku odnosa prema struci, a to je ne fer ignorantski stil. Ne sudjelujemo u kreiranju dokumenata, kao jesmo za stolom, a zapravo nismo. To nam se događa već 30 godina, ne uvažava se ono što mi zapravo tražimo. Ovo nije iznimka, ovo je očito pravilo ovo što imamo zadnjih 30 godina.
Ilijaš dodaje da se ne radi o nikakvom smanjenju ovlasti, ili o smanjenju opsega rada.
– Mi ćemo povećati broj stručnjaka u sustavu socijalne skrbi, replicira Bogdanović dodajući da je u razdoblju od 2016. do 2020. godine zaposleno novih 114 radnika u socijalne skrbi.
Antun Ilijaš dodaje da nema nikakvog zapošljavanja, a da je osnovni problem – problema prostora.
– Tri se godina pregovara da se smanje ovlasti, a ništa nije ispregovaramo. Što ćemo dobiti s novih 150 ljudi? Nećemo dobiti smanjenje opsega posla.
Predsjednica Foruma za kvalitetno udomiteljstvo djece Dubravka Čordašev kaže da je njima jako bitno da se s reformom krene.
– Da se ipak nešto poduzme, sami kao udomitelji ukazujemo da je na terenu stanje jako teško. Teško nam se izboriti za djecu, činjenica jest da su Centri za socijalnu skrb prekapacitirani. Nadamo se da će u ovom Zakonu, barem u tom smjeru nešto promijeniit.
Čordašev pojašanjava da se svake godine određuju mjere i analizira se jesu li se stekli uvjeti da se neko dijete vrati u obitelj. Centar vrši uvide u udomiteljskim obiteljima, ali na kraju sudovi odlučuju vraćaju li se djeca ili ne u svoje biološke obitelji.
– Mi u ovom trenutku samo slušamo tko je kriv, tko je kriv. Nitko se ne osvrće na to s koliko napora, ljubavi, optimizma i odgovornosti struka obavlja svoj posao. Najveći broj ljudi svoj posao obavlja s puno odgovornosti, velika srca i vrlo profesionalno, ovom se prilikom njima želim zahvaliti. Oni zaslužuju da budu cijenjeni u ovom društvu, dodaje Bogdanović.
Ministarstvo je postupilo kako je trebalo postupiti po svojoj nadležnosti u slučaju smrti djevojčice u Novoj Gradišci.
– Nalazi Komora te Ministarstva upućujemo županijskom DORH-u u Slavonskom Brodu, a oni će odlučivati hoće li se nekoga kazneno goniti ili neće, dodaje Bogdanović.
Čordašev ponovno naglašava da su udomitelji prekapacitirani te da se mali broj mladih ljudi odlučuje postati udomiteljom jer je to vrlo zahtjevno.
– Radi se o brizi i skrbi za dijete 24 sata dnevno. Biti udomitelj je jako teško, to je velika odgovornost. Udomitelj koji se baš zbog materijalnih sredstava time bavi, vrlo se brzo odustaje. Radi se o 24 sata dnevno i 365 dana u godini. Udomitelji su posebni ljudi, otvorili su svoje srce i više rade humanitarno.
Bogdanović je odgovorila i na pitanje o povećanju naknade i opskrbnina.
– Dat ćemo sve od sebe da podignemo što je moguće više, da probamo podići do razine u statusu roditelja njegovatelja. Teško je govoriti o točnim iznosima, ali tendencija jest da nagradimo rad udomitelja.
Aladrović: Zapošljavamo novih 200 ljudi, dolazi novi Zakon, povećat ćemo i broj inspekcija i nadzora