12.7 C
Zagreb
Naslovnica Život i zabava Analiza: Što nas čeka ako se ne počnemo bolje brinuti o Zemlji?

Analiza: Što nas čeka ako se ne počnemo bolje brinuti o Zemlji?

Meteorologinja Tea Blažević na Dan planeta zemlje pripremila je izvješće o klimatskim promjenama, koje prema Izvješću o stanju globalne klime, ni zbog pandemije nisu usporile, prenosi N1.

“Nažalost, iako je ovo 51. obilježavanje Dana planete Zemlje, stiže dosta loša vijest iz Svjetske meteorološke organizacije. Prije nekoliko dana su izašli s Izvješćem o stanju globalne klime i kažu da niti pandemija nije usporila klimatske promjene, odnosno da ni ekonomsko usporavanje uslijed pandemije nije usporilo klimatske promjene ni negativne učinke klimatskih promjena”, rekla je meteorologinja.

U nastavku je izdvojila nekoliko indikatora koji pokazuju da se klima mijenja.

“Prije svega to je porast globalne temperature, a to je porast od 1,2 stupnja u odnosu na referentno razdoblje od 51. do 80. Procjene kažu da idemo u zagrijanje od 3 ili čak 4 stupnja do kraja stoljeća. Mnogo je onih koji će reći: ‘Što znači porast od jedan ili 3-4 stupnja?’, Ja bih rekla da znači mnogo. Toliko da može promijeniti naš život na Zemlji.

Hajdemo to usporediti s porastom naše tjelesne temperature kada smo bolesni. Porast temperature već od 1 ili 2 stupnja kod nas izaziva negativne posljedice i teško se možemo nositi sa svakodnevnim obavezama. Isto se odnosi i na globalnu temperaturu zemlje”, kaže.

Sljedeći indikator je razina mora:

“Vidimo da ona raste od 1993. godine. U posljednje vrijeme je rast dosta pojačan s promjenama ledenjačkog reljefa, odnosno s pojačanim otapanjima ledenjaka na Grenlandu i Antarktiku. Nisu optimistična niti mjerenja našeg Hidrografskog instituta, naime, srednja razina mora na području Jadrana raste i to prema njihovim mjerenjima od 2,4 do 3,7 mm godišnje, što bi kroz 100 godina značilo porast za 37 centimetara. To je vrlo poražavajući rezultat za nas jer bi se brojna naša obalna područja mogla naći pod vodom”.

Kao posljedice klimatskih promjena blažević navodi ekstremne vremenske prilike kojima svjedočimo posljednjih godina. “Toplinski valovi, požari, suše, poplave, sve je to ono što nas nažalost čeka, sve učestaliji i sve žešći ekstremi”.

Naposljetku je dodala kako se trenutnoj situaciji možemo prilagoditi smanjenjem stakleničkih plinova i okretanjem k obnovljivim izvorima energije. Dodaje i da pojedinci također mogu doprinijeti tako što će manje koristiti automobile, jesti više biljnu prehranu umjesto mesne i korištenjem platnenih umjesto jednokratnih plastičnih vrećica.

Najnovije

Još iz rubrike