9.2 C
Zagreb
Naslovnica Život i zabava Odlagalište smeća u srcu Telašćice

Odlagalište smeća u srcu Telašćice

Park prirode Telašćica obilježavaju tri prirodna fenomena: razvedena uvala kao najsigurnija i najveća prirodna luka na Jadranu, strmci ili takozvane “stene” koje se uzdižu do 161 metar nad morem i spuštaju se u dubinu do 90 metara, i naposljetku slano jezero “Mir” koje ima ljekovita svojstva.

Nažalost, tu je i fenomen stvoren ljudskom rukom.

– 90 posto naših mještana je svjesno da je ovo ruglo, pogotovo kad nam gosti zalutaju ovim putem i kad kažu “Predivan vam je otok, ali onaj deponij”, onda svih nas bude sram. Budu oduševljeni s otokom jer smo mi još neotkriveni biser Jadrana, ali kad ovo vide, onda padnemo strahovito dolje, i u ocjenama, i u kritikama i u svemu, kaže Antonio Kršulja, čuvar prirode u PP Telašćica.

Odlagalište u srcu parka prirode uistinu je fenomen kakav se ne susreće često.

– Nažalost, odlagalište otpada je prisutno unutar granica Parka prirode Telašćica još od 1994. godine, kad se započelo s organiziranim prikupljanjem otpada najprije u mjestu Sali, a kasnije i na cijelom Dugom otoku. To je trebalo biti privremeno odlagalište, nažalost ostalo je do danas. Više tu nećete pronaći komunalni otpad, međutim krupni otpad je sve prisutniji i sve više ga je iz godine u godinu. Između 2007. i 2009. odlagalište je bilo sanirano. Ovo je stvoreno u 12 godina i da ste bili tu lani, vidjeli bi puno manje materijala, jednostavno iz godine u godinu tu dolazi sve više krupnog otpada, kaže Milena Ramov, stručna voditeljica u PP Telašćica.

Divlja odlagališta nigdje nisu lijep prizor, no u zaštićenom području poput ovog prijete osjetljivim ekosustavima.

– Sve ovo ostavlja dugotrajne posljedice na biljni i životinjski svijet, čemu svjedoči i katastrofa koja nam se dogodila 2017. godine, kada je u kratkom vremenu pala velika količina oborina i nastala jedna velika bujica pet metara široka, dva metra visoka, koja je nosila doslovce sve pred sobom. Većina otpada je završila u uvali Ćuška dumboka, a Ćuška dumboka se nalazi u zoni stroge zaštite, kaže Ramov.

Šteta je od tada samo djelomično sanirana, a posljedice se prate uzorkovanjem tla na kopnu i u moru. Općina Sali desetljećima pokušava riješiti problem odlaganja otpada, no rješenja zaostaju za našom rastućom sposobnošću stvaranja smeća. Prisjetimo se i da se s tisuću i pol, tijekom turističke sezone broj stanovnika poveća i na desetak tisuća.

– Ulazimo u novi sustav zbrinjavanja otpada. Nabavili smo dva nova kamiona. Nabavili smo tisuću kontejnera za prikupljanje komunalnog i razdvojivog otpada na kućnom pragu. Nabavili smo mobilno reciklažno dvorište, presu balirku, ono što je najvažnije da se ne baca smeće u okoliš, to nam je najveći problem. Imaju pravo jednom godišnje na besplatni odvoz otpada s kućnog praga, ja ih molim da to koriste, kaže Zoran Morović, načelnik Općine Sali.

S novim kamionima i novim elanom kreće se u odlučnije rješavanje problema.

– Ništa od toga neće ići ako nas neće podržati naši mještani i ako se svijest ljudi ne digne malo, smatra Stjepan Ligutić, direktor komunalnog poduzeća Mulić d.o.o..

– Ne možemo biti 24 sata ovdje, jer mi imamo 7050 hektara zajedničkoga kopnenog i morskoga dijela i uglavnom smo bazirani na morski dio jer se tamo događa najveći dio ilegalnih aktivnosti, tamo je najpotrebnija zaštita i očuvanje, kaže Antonio Kršulja, čuvar prirode u PP Telašćica.

Uz rješavanje sadašnjeg problema i osmišljeno zbrinjavanje otpada koji će tek nastati, treba uložiti i u edukaciju stanovništva.

– Promjene su nešto što se ne događa preko noći i smatram da zajedno u suradnji s Općinom, i naravno sa sredstvima koja dolaze iz različitih fondova, kako nacionalnih tako i europskih, bi mogli u nekakvom skorijem roku doći do zajedničkoga rješenja, smatra Ramov.

I Antonio vjeruje da je moguće promijeniti navike.

– Ako se ovo očisti i sad netko ima glomazni komunalni otpad, frižider, špaher, jogi, to je najveći problem. Općina je to valjda počela sređivati,. Znači ako nama dva puta, tri puta godišnje kupe ispred kuće, ja vjerujem da tu ne bi bilo ništa, kaže Kršulja.

Naravno, trebat će i osigurati prostor protiv onih manje savjesnih: ogradom, kamerama, češćim nadzorom.

Cijeli se svijet bori s problemom otpada, no, sasvim jasno, na otocima je taj problem ipak kompliciranije riješiti. Ako smo išta mogli naučiti iz ove današnje priče, onda je to da je jedino rješenje u tome da svi zajedno postanemo manje potrošači i pritom manje proizvođači smeća, piše HRT.

Najnovije

Još iz rubrike