28.8 C
Zagreb
Naslovnica Gospodarstvo Splitski iznajmljivački na mukama: Gosti najave dolazak pa ga otkažu i tako...

Splitski iznajmljivački na mukama: Gosti najave dolazak pa ga otkažu i tako ukrug! Zagora i otoci u ovoj su priči u priličnoj prednosti, imaju ono za čim turisti žude

Stroge epidemiološke mjere u gotovo svim europskim zemljama itekako su se odrazile na broj turista u predsezoni. Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, ovogodišnji uskrsni vikend je u Hrvatskoj provelo oko 40 tisuća turista.

Velik je to pad u odnosu na rekordnu 2019. godinu kada ih je bilo četiri i pol puta više, oko 180 tisuća.

Ništa drugačija slika nije ni u mjesecima predsezone u Splitu.

Dok je 2019. godine u ožujku ostvareno 22.368 dolazaka i 54.286 noćenja, prošle godine je zbog nepovoljne epidemiološke situacije došlo do ogromnog pada. Nešto je bolje ove godine, ali to još uvijek nisu brojke za slavlje.

– Prošlogodišnji ožujak zabilježen je po porastu broja zaraženih na emitivnim tržištima, ali i u Hrvatskoj, što je označilo početak borbe s pandemijom i nužne stroge restrikcije koje su za posljedicu imale pad turističkog prometa.

Ove godine je u tom mjesecu ostvareno 6078 dolazaka i 22.010 noćenja, što je devet posto i jedan posto više u odnosu na 2020. godinu. Pokazatelji ovog ožujka su bili očekivani, nešto bolji od prošlogodišnjeg turističkog prometa, ali borba s pandemijom još traje i trenutna povećanja broja zaraženih i stroge restrikcije na emitivnim tržištima odgodit će značajniji porast turističkih dolazaka – objašnjava Alijana Vukšić, direktorica Turističke zajednice grada Splita.

Ni projekcije za sezonu nisu optimistične. Sve ovisi o epidemiološkoj situaciji i procijepljenosti stanovništva, kod nas i u zemljama iz kojih gosti dolaze. No interes je velik, kaže Vukšić, a najviše se traži smještaj koji osigurava personaliziranu uslugu.

– Upiti dolaze sa svih tržišta u okruženju – Njemačke, Austrije, Slovenije, Poljske, Češke, Italije te iz dalekih tržišta poput SAD-a, Koreje. No za ostvarenje većeg broja putovanja čeka se relaksacija mjera i smanjenje broja zaraženih.

I dalje je trend rasta potražnje za sadržajima i aktivnostima na otvorenom te smještajima koji nude personaliziranu uslugu i omogućuju fizičku distancu.

Zajednička promocija Splita i Hrvatske kao sigurne destinacije i briga o zdravstvenoj sigurnosti u svim vrstama smještajnih objekata, doprinijela je povećanju potražnje za svim vrstama smještaja – navodi Vukšić. Nada se da će uloženi trud i promocija u ljetnim mjesecima donijeti turistički promet barem na razini prošlogodišnjeg.

Istom se nada i Gordana Piteša, predsjednica sekcije Zajednice obiteljskog turizma pri Županijskoj komori Split. Upita ima, kaže, no broj noćenja je teško predvidjeti jer privatni iznajmljivači na području županije već dvije godine ovise o “last minute” rezervacijama.

– Predsezone ove godine, mogu slobodno reći, nije bilo. Za Uskrs je bilo nešto gostiju, ali uglavnom su to domaći ljudi. Počele su rezervacije za ljeto, ali kako se mijenja situacija s pandemijom, tako se mijenja i ona s upitima i rezervacijama – najavljuju dolazak, pa otkazuju i tako ukrug. Samo pratimo vijesti i čekamo što će se dogoditi. Jedina je razlika da se ove godine znamo bolje nositi s tim – kaže Piteša.

Kako bi iznajmljivačima omogućili sve uvjete koje mogu da bi ostvarili nekakav promet ove sezone, nadležnim su institucijama uputili niz zahtjeva.

– Na regionalnom forumu pod nazivom “Obiteljski smještaj – novo doba poslovanja” na kojem su u ožujku među ostalim sudjelovali i predstavnici Splitsko-dalmatinske županije, županijske Turističke zajednice, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo i Zračne luke Split, tražili smo da se poveća broj punktova za testiranje.

Uvest će se u više gradova, a jedan će biti i u Zračnoj luci Split. Tražili smo i da se privatni iznajmljivači nađu u skupini za cijepljenje s turističkim djelatnicima, jer su i oni u direktnom kontaktu s gostima. Zalagali smo se i za unificirane cijene PCR testova i mogućnost da se snizi cijena ili subvencioniraju testovi za one turiste koji stoje duže od tri dana – ističe Piteša.

Dodaje da je u 2020. godini privatnim iznajmljivačima na nacionalnom nivou otpisana jedna od četiri rate paušalnog poreza, turistička članarina za 50 posto, a turistička pristojba za 50 posto na glavne krevete, dok su pomoćni otpisani.

Na županijskom nivou su tražili otpis komunalne naknade, no dobili su samo odgodu. Za 2021. godinu su resornom ministarstvu iznijeli prijedlog oslobođenja plaćanja prve rate godišnjeg paušalnog poreza kojem je rok plaćanja 31. ožujak ove godine, no još nisu dobili odgovor.

Brojni iznajmljivači, osim tekućih troškova, imaju kredite koje u ovom razdoblju teško otplaćuju, a pomoći nema ni na vidiku.

– Privatni iznajmljivači nisu obuhvaćeni pozivom Ministarstva turizma za dodjelu državnih potpora poduzetnicima iz sektora turizma i sporta, pa smo tražili da se za njih pronađe drugi način kreditiranja, na temelju poslovanja u 2019. godini ili na osnovi davanja jamstva ili subvencioniranja kamatne stope korištenjem već postojeće HABOR-ove kreditne linije za privatne iznajmljivače, s mogućnošću reprogramiranja za fiksne troškove, tako da ljudi mogu nastaviti podmirivati obveze ili zatvoriti kredite koje imaju, ali ni tu nemamo nikakvu povratnu informaciju – objašnjava Piteša.

Napominje da je pad prihoda privatnih iznajmljivača oko 50 posto, najgore su prošle urbane sredine, no sezona je za sve neizvjesna, pa se iznajmljivači sve više odlučuju staviti ključ u bravu.

– U Zagori i na otocima ima nešto više upita i rezervacija jer nude drugačiju, personaliziraniju vrstu smještaja, no otkazivanje je feksibilnije pa se ni oni ne mogu pouzdati da će turisti zaista i doći. Sve je to jako neizvjesno, a troškovi se gomilaju, pa su ljudi već prošle godine počeli odjavljivati smještajne jedinice.

Problem je što im se, bez obzira na to u kojem se mjesecu odjave, svejedno naplaćuju sve pristojbe i porez za cijelu godinu. Jedna od naših molbi je da se onima koji odjave svoje smještajne jedinice, a nisu u njima imali goste, pristojbe ne naplaćuju. Dodatna molba je i da se smještajnoj jedinici dopusti status mirovanja, kako bi se se izbjegla ponovna registracija – kaže Piteša. Povratnu informaciju ni o tom pitanju zasad nemaju, piše Slobodna Dalmacija.

Najnovije

Još iz rubrike