9.7 C
Zagreb
Naslovnica Gospodarstvo Dostavljači i taksisti o radu preko aplikacija: To je moderno ropstvo, proživio...

Dostavljači i taksisti o radu preko aplikacija: To je moderno ropstvo, proživio sam pakao. Biti pošten i je*en u Hrvatskoj ne ide

Svakodnevno ih viđamo po ulicama, bilo da su na biciklu, mopedu ili u automobilu. Dostave namirnice i hranu jednom korisniku i odmah žure na drugu dostavu. Wolt, Glovo i Pauza nazivi su nekih od aplikacija koje nude brzu uslugu odabrane hrane i namirnica kod nas.

Osim toga, brojni vozači odlučili su se prevoziti putnike uz pomoć aplikacija Uber i Bolt. Na društvenim mrežama otvorene su grupe u kojima dostavljači i taksisti dijele svoja iskustva, vezana uz rad za te platforme, ali i posredničke tvrtke, koje nazivaju “agregatori”, a koji su u poziciji njihovih poslodavaca. Razgovaralo se s nekima od njih.

“Proživio sam pakao! Dobio sam ugovor na četiri sata koji nikad nije prijavljen, rekli su mi da je pro forme, samo da dobijem opremu i da mogu krenuti odmah voziti”, rekao je jedan od dostavljača za DNEVNIK.hr i dodao da mu je agregator kazao kako će ga u konačnici prijaviti na dva sata, no da mora voziti najmanje 30 sati biciklom odnosno 40 sati automobilom tjedno jer da inače njegova tvrtka nema zarade.

Do prijave nije nikad došlo, tvrdi. Komunikacija s agregatorom išla je putem Whatsapp aplikacije na mobitelu i grupe na Facebooku, a po novac je išao u središte tvrtke i dobivao ga na ruke.

“Natezao sam se za novce, isplate su uvijek bile umanjene za više nego je bio dogovoreni postotak, sve je to bilo vrlo čudno. Kad bih rekao da isplata ne štima, počinjale su prijetnje i vrijeđanje. Tu mi nije pomogla ni platforma za koju sam vozio, a koja je u međuvremenu zabranila prelaske dostavljača od jednog agregatora do drugog. Jednostavno se nađete pred zidom i morate biti kod ‘poslodavca’ koji vas ucjenjuje jer ne smijete otići drugome. S obzirom na to da nisam imao izbora jer sam ostao bez posla, vozio sam dostave svakodnevno”, dodaje dostavljač.

“Navuku vas pričom da ćete zarađivati do 4000 kuna tjedno. Sumnjivo je bilo u samom početku, taj je iznos nemoguće zaraditi legalno u ovoj državi. Cijela ekonomija nam je takva, posvuda vam govore u bruto iznosima”, rekao je drugi dostavljač.

“Platforme ne žele imati zaposlenike jer, prema Zakonu o radu, svaki zaposlenik ima neke benefite, poput godišnjeg, doprinosa, bolovanja, slobodnih dana… Imaju agregatore kako ne bi bilo odgovorni za dostavljače koji rade za njih, oprali su ruke i zaposlenicima se bavi netko treći, za određeni postotak”, dodao je.

“Kažu vam da radite za 50 kuna na sat. No nitko ne kaže da se nakon amortizacije goriva, poreza i prireza, bankovnih pristojbi i ostalih davanja, ta zarada smanji na ispod 20 kuna na sat”, navodi.

“Lažno se prezentiraju informacije, a onda kreće presing. Jedna od platformi traži da se napravi 150 dostava tjedno za dodatni bonus od 1000 kuna. To je negdje od 60 do 70 radnih sati tjedno. Suptilno vas tjeraju da radite 60 sati tjedno kako bi nešto zaradili, to je moderno ropstvo”, ističe dostavljač.

Jedan od dostavljača nije htio da ga citiramo. Kazao je da zna kako nekim kolegama odgovara rad “na crno” te kako agregatori daju dostavljačima na izbor žele li i na koliko sati biti prijavljeni. S obzirom da od platformi dobivaju isti iznos novca, a da kod neprijavljenog rada nema davanja za državu, njihova zarada je na taj način veća.

U tome se pomažu i aplikacijom za mobitel po nazivu AirCash. Radi se o jednostavnoj aplikaciji putem koje je moguće otići na benzinsku pumpu ili kiosk, uplatiti novac putem te aplikacije i osoba kojoj je novac uplaćen može isti podići na bankomatu ili putem aplikacije.

Neki dostavljači sakupljaju R1 račune na ime tvrtke na benzinskim pumpama i time omogućavaju agregatoru izvlačenje novca iz tvrtke jer on to prikazuje kao trošak. Zauzvrat, agregatori vozačima daju i do 10 posto povrata od iznosa R1 računa. Agregatori obično imaju ugovor i posluju sa svim platformama. Dostavljač tvrdi da je vrlo teško ući u trag svim kanalima komunikacije i slanja novca te da bi takvo što bilo moguće samo kad bi pojedini dostavljač dao na uvid svoj mobitel, a da to niti jedan od njih neće napraviti.

“Koliko god mi je pasalo biti prijavljen na dva sata toliko sam i mrzio što varam. Ali biti pošten i je*en u Hrvatskoj ne ide! To možete citirati”, navodi naš sugovornik. Smatra da bi upravo pisanje o takvom načinu poslovanja moglo dovesti do toga da platforme “pritisnu” agregatore na prijavu dostavljača što bi, ističe, dovelo do smanjenja zarade i dostavljači bi masovno počeli odlaziti. Izlaz vidi u tome da se digne cijena starta po dostavi.

Mate Dučić, direktor jedne od tvrtki, takozvanih agregatora, navodi da dostavljači ne žele biti prijavljeni.

“Oni komentiraju da ih ne prijavljujemo, a oni se ne žele prijaviti. Imamo veliki problem sa zapošljavanjem. Kod nas je uredna prijava na puno radno vrijeme ili pola radnog vremena”, rekao je Dučić.

“Mi smo, kad smo počeli, imali dosta veliki problem sa zapošljavanjem ljudi jer druge tvrtke rade na proviziju manju od 10 posto i na crno, ne plaćaju doprinose, ali promijenilo se dosta toga. Mislim da će to sada doći sve na svoje i da će biti prijavljeni i kod drugih tako da bude lojalna konkurencija”, komentirao je Dučić.

Nikola Latin, direktor u drugoj tvrtki navodi da postoje i drugi problemi u ovom poslovanju.

“Radim s 10 ili 15 dostavljača. Svi moraju imati Ugovor o radu, oni zahtijevaju na četiri sata, a od strane aplikacije traže prijavu na puno radno vrijeme. Borba je s tim. U startu su nas i platforme i dostavljači forsirali da se radi na postotke i da se zarada isplaćuje dvaput mjesečno”, kazao je Latin.

“Maksimalno pokušavamo da sve bude po zakonu, no problem su dostavljači koji su blokirani u banci i koji ne bi htjeli biti prijavljeni pa ih moramo maknuti iz svoje tvrtke i ne surađujemo s njima. Pojavi se uvijek neka nova firma koja im nudi da rade bez prijave i nama to predstavlja problem. Mi koji se trudimo raditi sve po zakonu, koji ne otvaramo svakih šest mjeseci nove firme, mi imamo problem s tim”, dodaje Latin.

“Do unazad mjesec dana nisam imao uvid u to koliko dostavljači rade kod svih aplikacija. Ja tek nakon dva i pol tjedna dobivam prvi uvid u to je li dostavljač kojeg sam ja zaposlio došao na posao. Tu je isto problem kad vidim da dostavljač nije išao na posao, a nije mi se javio. Ja mu moram isplatiti plaću pa imam gubitke”, objasnio je Latin i dodaje da se dogodilo da dostavljač u mjesec dana napravi samo po deset radnih sati, a on mu mora isplatiti minimalnu plaću.

“Ako uzmem dostavljača i prijavim, uz pretpostavku da ima više od 30 godina, minimalni troškovi za njega su oko 1800 kuna, a nešto mora zaraditi i firma. Trošak se popeo na 2500 kuna. Dostavljač koji napravi 5000 ili 6000 kuna mjesečno ne želi dati ta davanja, želi dobiti 7500. Meni dostavljač bježi jer kod drugih firmi nema troška”, zaključuje Latin.

Tomislav Šavora iz jedne od predstavničkih tvrtki navodi da je glavni problem u Zakonu o radu koji nije prilagođen djelatnostima platformi nego definira fiksno radno vrijeme i fiksnu plaću.

“Želimo izaći kompletno iz sive zone u koju smo stavljeni. Kupujemo svoja vozila na koja ćemo staviti fiksno radno vrijeme i fiksnu satnicu. To je iznos plaće koji je na Ugovoru o radu i to će dostavljačima sjesti na račun. Tu smo dugoročno i sve što zaradimo ulažemo dalje u sredstva za rad”, navodi Šavora i dodaje kako ima informacije da se radi na liberalizaciji Zakona o radu no dok to ne zaživi, tvrtkama poput njihove ostaje balansiranje kako bi bili usklađeni sa zakonom u najvećoj mogućoj mjeri.

“Ima ljudi koji rade pogrešno, daju ljudima povoljnije uvjete, ali to nije povoljnije dugoročno za sve nas. Mi smo primjer firme koja želi raditi u skladu sa zakonom, a koji nam to ne dozvoljava 100 posto. Sve više ljudi prepoznaje naše napore i dolazi kod nas raditi”, navodi Šavora.

Na pitanje novinara je li istina da su dostavljači ti koji ne žele biti prijavljeni, odgovara: “Nije istina da dostavljači ne žele biti prijavljeni, mi u zadnjih par mjeseci imamo novih 150 zaposlenika. Mi im damo sve resurse i uz minimalnu odgovornost i oni na kraju imaju istu plaću kao i oni koji rade neprijavljeno kod drugih”, zaključio je Šavora.

Njegov kolega Emil Runtas ističe da pokušavaju dobiti i razne poticaje kako bi kupiti električne bicikle i ostale stvari koje mogu dostavljačima dobro doći u njihovu poslu.

“Želimo da naši zaposlenici dobiju nekakvu dodatnu vrijednost u adekvatnim uvjetima. Potražnja za dostavama je velika, želimo tu ostati i nastaviti raditi isti posao. Prije par godina je tu bio Divlji zapad, no sad je već sve normalnije, trebamo priliku za opstati i da dostavljači zarade. Želimo stvoriti tržište u kojem ima dovoljno za svakoga. Radimo na tome da dodatno osiguramo svoje dostavljače kako bi im se nadoknadila eventualna šteta koja bi nastala”, rekao je Runtas.

O tome što se zaista događa i znaju li internetske platforme za ove informacije pitalo se Glovo, Wolt, Pauzu, Bolt i Uber.

Iz Ubera nisu odgovorili Dnevnik.hr do zaključenja članka.

Glovo poručuje da ne može upravljati s radom partnerskih tvrtki no da očekuju poštivanje svih zakonskih propisa.

“Kako bi mogao pružati svoje usluge u Hrvatskoj, Glovo surađuje s logističkim tvrtkama koje pružaju uslugu dostave. Spomenute tvrtke, koje su uglavnom bile aktivne i prije našeg pokretanja poslovanja u Hrvatskoj te istodobno rade s više sudionika na tržištu, upravljaju flotama dostavljača – uključujući njihovu selekciju, edukaciju, osiguranje, evaluaciju i još mnogo toga”, odgovorio je za DNEVNIK.hr Teo Širola, generalni direktor Glovo Hrvatska.

“Iako ne možemo upravljati radom partnerskih logističkih tvrtki, neprestano jasno stavljamo do znanja da očekujemo potpuno poštivanje svih zakonskih propisa, a posebno Zakona o radu, poreznih propisa, propisa o zaštiti zdravlja i sigurnosti, kao i standarda i primjera dobre prakse za odnose s korisnicima i partnerima koje je postavio Glovo. Na tu temu redovito komuniciramo s partnerskim logističkim tvrtkama, šaljemo im podsjetnike i podatke potrebne za provjeru usklađenosti s propisima i standardima. Naši partneri znaju da će Glovo obavijestiti nadležna tijela i aktivno surađivati s njima u slučaju bilo kakvih radnji koje nisu u skladu s očekivanjima i propisima. Od početka pandemije dostave su postale iznimno važne i za korisnike i za partnere. Kao i brojne druge tvrtke, učinili smo i nastavit ćemo činiti sve što je potrebno kako bismo mogli adekvatno odgovoriti na ovu potrebu, ali istovremeno osiguravajući dobrobit i sigurnost svih uključenih dionika”, dodao je Širola.

U Woltu poručuju da su upoznati sa slučajevima o kojima pišemo i poslovanju u “sivoj zoni”.

“Mi smo upoznati sa slučajevima koje ste naveli te da postoji određeni broj ljudi/agregatora koji se nalaze u sivoj zoni zbog sličnih nepravilnosti. Wolt je sa svoje strane takve nepravilnosti na tržištu prijavio pismenim i usmenim putem nadležnim tijelima sa kojima surađujemo te smo krajem godine tražili potvrde da su agregatori (tvrtke koje se bave posredništvom) zaista i uplatili svoje porezne obveze te surađivali sa Poreznom upravom oko provjere sumnjivih agregatora ili dostavljača. Wolt kao kompanija ne može utjecati na poslovanje samih agregatora niti odrediti dostavljačima za koju tvrtku smiju ili ne smiju raditi, jer bi to bilo u suprotnosti sa tržišnim natjecanjem i sprečavanje slobodnog kretanja na tržištu rada. Dostavljačima prilikom edukacije nudimo više načina rada za Wolt aplikaciju od (1) vlastitog d.o.o., (2) obrta, (3) studetnskog ugovora, (4) ugovora o djelu te rada kod (4) agregatora (tvrtke koje se bave posredništvom). Dostavljači se u konačnici sami odlučuju koji model im najviše odgovara”, navode u odgovoru iz Wolta.

“U praksi se velika većina dostavljača odlučuje za agregatore zbog brzog početka rada i niske birokracije. U slučaju da se dostavljač odluči raditi preko agregatora, mi u tom slučaju tražimo određenu dokumentaciju i dokaze poput potpisanog ugovora o radu kako bi koliko toliko osigurali da su dostavljači prijavljeni i da je neka minimalna forma zadovoljena. Međutim ukoliko agregator naknadno promijeni uvjete (kako i pišete da npr. sa punog radnog vremena smanji prijavu na svega 2 sat) Wolt nema pravne mogućnosti dobiti uvid u detaljno poslovanje agregatora, prijave poreza, ili prijave zaposlenih. Trenutno surađujemo s preko stotinjak d.o.o.-a, obrta i agregatora i detaljno pratimo zadovoljstvo i efikasnost svih partnerskih firmi. U slučaju bilo kakvih utvrđenih nepravilnosti imamo mogućnost prekinuti suradnju sa svim našim partnerima. Ono što možemo podijeliti je da smo do sada prekinuli suradnju sa preko desetak partnerskih firmi iz istih ili sličnih razloga jer kao kompanija imamo nultu toleranciju prema bilo kakvom izbjegavanju plaćanja dostavljača, poreza ili doprinosa. Naš cilj je zaštiti sve aktere u našem lancu kako bi svi poslovali sukladno zakonima”, dodaju iz Wolta.

“Pauza nudi digitalnu uslugu tvrtkama partnerima i tako dostavljače spaja s krajnjim korisnicima, odnosno kupcima koji su ujedno i kupci restorana ili nekog od trgovačkih lanaca s kojima surađujemo. Riječ je o platformi putem koje oni zaprimaju narudžbe i izvršavaju dostavu”, navode u Pauzi.

“Za isplatu plaća i poštivanje svih odrednica proizašlih iz radnog odnosa odgovorne su firme partneri koje su ujedno i poslodavci vozačima. Pauza ima politiku nulte tolerancije spram kršenja bilo čijih prava. Upravo zato s firmama partnerima imamo potpisane ugovore do najveće moguće razine te od njih očekujemo da se, kao i mi, u potpunosti pridržavaju propisanih i dogovorenih uvjeta i poštuju prava vozača. Naša je zadaća i obveza, od čega ne odstupamo u niti jednom trenutku, reagirati na svaku primjedbu, saznanje ili prijavu. Ako, nakon provjere, utvrdimo da je postojalo i najmanje kršenje ugovornih i zakonskih obveza prema vozačima, odmah raskidamo ugovor s tvrtkama partnerima”, dodaju u odgovoru iz Pauze.

“Iznimno nam je žao zbog situacije u kojoj su se pojedini vozači zatekli jer Bolt vozači čine važan dio naše zajednice. Da bi postale Bolt vozači, osobe moraju ispuniti određene uvjete u Republici Hrvatskoj, a zakon RH nalaže da osoba treba imati vlastitu tvrtku ili obrt ili može biti zaposlena u tvrtki ili obrtu koji pruža usluge autotaksi prijevoznika”, navode u Boltu.

“Sustav digitalne fiskalizacije omogućuje fiskalizaciju svih računa za sve Bolt vožnje, a svi fiskalizirani računi poslani su poreznoj upravi te proslijeđeni korisniku na e-mail. Zahvaljujući tome, Bolt ima uvid u vožnje koje je pojedini vozač obavio, no nije u mogućnosti nadzirati način ostvarivanja uvjeta i prava te obaveza koje je pojedini vozač usuglasio s tvrtkom/obrtom u čije ime vozi, a isto se može primijeniti na sve dostavljače platforme Bolt”, poručuju iz Bolta.

Prijave na dva sata i rad u trajanju od puno više sati nisu tajna, kazao je za DNEVNIK.hr Tihomir Jaić, predsjednik Nezavisnog sindikata vozača Taxija. “Što se tiče dijela oko prijave vozača na dva sata, definitivno je ima. Ti koji su prijavljeni na dva sata – dvije su vrste, oni koji rade u fušu, uz redovan posao pa im je taksi dodatni posao”, kazao je Jaić i dodao kako je temeljna ideja Bolta i Ubera bila napraviti ovo kao dodatan posao.

“No, postoji i drugi dio ove priče gdje su ljudi prijavljeni na dva sata, a vjerojatno rade puno više od dva sata. Taksist ne bi smio biti duže na cesti više od osam radnih sati jer ne može ponuditi sigurnost putnicima na putu do njihova odredišta, oni su opasnost i za sebe i za putnike i ostale sudionike u prometu”, dodao je Jaić.

“Čujemo da ima ljudi koji voze po 11 ili 12 sati na cesti, a sve je više ljudi koji dolaze iz drugih zemalja raditi poput Indije, Pakistana, Srbija ili BiH. Oni dolaze voziti kod nas i u pravilu rade više nego naši vozači, rade po 11 ili 12 sati. Kilometraže su im niske i u tome leži jedan od većih problema. Osim toga, ne poznaju Zagreb, gradsku gužvu ni jezik, automatski su opasnost po sebe i putnike”, naveo je Jaić.

Iz Državnog inspektorata navode kako je u djelatnosti prijevoza bilo onih koje su svoje radnike držali na crno. Od 1. travnja 2019. do sredine veljače 2021. godine obavili su 44 inspekcijskih nadzora tvrtki i obrta koji imaju partnerski odnos s platformama Bolt i Wolt.

“Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja zbog osnovane sumnje u počinjenje 56 povreda propisa iz područja radnih odnosa, protiv poslodavaca nadležnim sudovima inspektori su podnijeli 14 optužnih prijedloga, izdali 13 prekršajnih naloga, podnijeli četiri kaznene prijave, izrekli tri usmena rješenja u zapisniku, a u više slučaja su obavijestili i druga tijela radi postupanja iz njihove nadležnosti, najčešće Poreznu upravu Ministarstva financija”, navode u odgovoru iz Inspektorata.

“Inspektori rada su u 11 nadzora utvrdili nezakonit rad radnika bez sklopljenog ugovora o radu i bez prijava na obvezna osiguranja ili bez prijave tim osiguranjima na odgovarajuće radno vrijeme, zbog čega su protiv poslodavaca podnijeli pet optužnih prijedloga, izdali šest prekršajnih naloga, izrekli jedno usmeno rješenje o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti u skladu s člankom 171. stavkom 1. Zakona o mirovinskom osiguranju, te podnijeli jednu kaznenu prijavu”, dodaju u odgovoru.

Pozivaju sve radnike da prijave nezakonit način rada poslodavca ispunjavanjem elektroničkog obrasca “Podnošenje prijava”, slanjem prijave poštom na adresu Državni inspektorat, Šubićeva 29, 10000 Zagreb ili osobno u Pisarnici Državnog inspektorata.

O ovoj tematici Dnevnik.hr upit je poslalo i Poreznoj upravi, no njihov odgovor nije stigao do zaključenja članka. Objavit će ga po primitku.

Najnovije

Još iz rubrike