9.2 C
Zagreb
Naslovnica Gospodarstvo Siječemo li više šume nego smijemo?

Siječemo li više šume nego smijemo?

Siječe se gorostast, stablo staro 120 godina – prizor je to koji poneke neće ostaviti ravnodušnina, no neizbježan je. Baš kao i kad sazrije žito – slijedi žetva. Tako sazrijeva i šuma, pa dođe vrijeme za dovršni sijek. Uvjet je, kaže revirnica Tatjana Faletar da je najmanje 70 posto šume pokriveno podmlatkom.

– Tako kaže zakon i pravilnik. Stariji podmladak više ne može donijeti zastor stare krošnje. Znači nema više životnih uvjeta, topline, svjetla i vlage. Stara materinska sastojina kako mi kažemo – smeta. Moramo je maknuti, dodaje rukovoditeljica Odjela za ekologiju Hrvatski šuma u Bjelovaru Željka Bakran.

I dok nestaje stara šuma na istom području nastaje nova – iako mnogi ne vide mlade hrastove i bukve. Pazi se na bioraznolikost. Šuma se sama oplodila svojim sjemenjem i bukve i hrasta, a kad se završi sječa – djelatnici Hrvatskih šuma prazne će površine popuniti sadnicama iz rasadnika.

Zbog dovšnog sijeka katkad stižu i prijave nezadovoljnih pojedinaca i udruga, a u provjeru tada dolaze i neovisni strani stručnjaci. Željka Bakran kaže kako su tri inspektora pregled vršila tri dana i nisu imali primjedbi. Jedan je inspektor bio, dodaje – Argentinac s 30 godina iskustva koji je obišao sve svjetske šume. Drugi je bio iz Slovenije, a treći iz Hrvatske.

Hrvatske šume vlasnici su od 2002. FSC certifikata kojim dokazuju da šumama gospodare prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. Jedan od osnivača vijeća koje dodjeljuje certifikat je Greenpeace. Sve se ovdje planira 10 godina unaprijed i to pred očima javnosti kojoj se na uvid daje izrada tzv. gospodarske osnove.

– Pri tome imaju mogućnost kreiranja i naših propisa. Ako imaju primjedbe na sječu u nekom kraju – mogu na to i utjecati. Nažalost rijetko se odazivaju. Nakon takvog javnog uvida izrađena osnova se daje Ministarstvu zaštite okoliša na suglasnost i Ministarstvu poljoprivrede na odobrenje, objašnjava Dražen Husak.

– Period od osnutka mlade sastojine do perioda kada se vrši sijek zove se ophodnja i to je period od oko 120 godina. U tih 120 godina šuma potroši tri generacije šumara. Ako je radni vijek 40 godina znači tri generacije su radile na ovim prostorima da bi došli do ovoga trenutka. Ovo je rezultat njihovog 120 godina dugog rada, objašnjava upravitelj Uprave šuma Bjelovar Stjepan Kovačević.

Gotovo polovica kopnene površine Hrvatske je pod šumama i šumskim zemljištem. U Hrvatskim šumama ističu kako se sječe manje od prirasta, pa je lani primjerice posječeno manje od 6 milijuna kubnih metara ili 79% od prirasta, piše HRT.

Najnovije

Još iz rubrike