Josip Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a, rekao je večeras u HTV-ovoj emisiji Otvoreno kako u ovom trenutku ne idu u izmjene zakona što se tiče dozvoljene koncentracije alkohola u organizmu, odnosno dopuštene tolerancije vezane za ograničenje brzine kretanja u prometu.
Naime, u javnosti su se zbog prijedloga iz Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2021. do 2030. godine otvorila pitanja ide li se u zabranu vožnje s minimalnom količinom od pola promila alkohola u krvi, odnosno ukidanje tolerancije. prekoračenja brzine od 10%.
– U ovom trenutku ostaje isto, rekao je Mataija.
Rekao je pak kako idu u druge izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama kako bi regulirali kategoriju prijevoznih sredstava koja trenutno nisu regulirana u zakonu – romobila, odnosno raznih drugih naprava na električni pogon.
– Idemo postaviti pravila, odnosno propisati tko, na koji način i na kojim mjestima smije upravljati tim vozilima, rekao je Mataija.
– Prema našem prijedlogu za sada oni neće smjeti na kolnik. Dakle, njih ćemo smjestiti na biciklističke staze, odnosno trake, a tamo gdje one ne postoje, moći će se kretati po nogostupima, odnosno zonama kojima se kreću pješaci, ali će morati itekako voditi računa o pješacima i neće se smjeti na tim mjestima kretati brže od pješačkog hoda, rekao je također Mataija.
Automobilist Juraj Šebalj rekao je da bi moglo doći do sudara s pješacima, na što je Mataija rekao da se ta vozila i sada uglavnom kreću nogostupom, ali da će sada biti odgovorni i morati se prilagoditi.
Sandra Mikulčić, urednica magazina AutoStyle Večernjeg lista, upitala je kako će im se mjeriti brzina.
– Ako imate pješaka koji hoda, a ovaj se kreće brže od njega…, odgovorio je Mataija.
– Zna se definitivno kako se pješak kreće, dodao je.
Mataija je rekao da su vozači takvih vozila velika opasnost na kolniku te da ondje vrlo često stradavaju zbog svojih karakteristika u odnosu na druga vozila. Ne radi se samo o romobilima, već i o segwayima, monociklima…
– Mi smo ih stavili u kategoriju osobnih prijevoznih sredstava. (…) U tu kategoriju će spasti sva takva vozila, rekao je Mataija.
Marušić: Ne stradava se zbog koncentracije, već zbog promjene obrasca ponašanja
Prometni stručnjak Željko Marušić (Autoportal.hr) smatra da se radi o prvoj fazi političkog spina – u javnost se pustila određena količina informacija kako bi se vidjela reakcija. Smatra da treba razbiti neke opasne fame, poput tvrdnje da ukidanje odredbe o 0,5 promila alkohola loše utječe na turizam.
– Treba vidjeti kakav je utjecaj sigurnosti prometa na turizam, rekao je Marušić.
– Mislim da treba naći jednu međumjeru, jer je netočno kazati, ili pogrešno, da 0,5 promila utječe na koncentraciju. Koncentracija tu uopće nije bitna. Ne stradava se zbog koncentracije, već zbog promjene obrasca ponašanja, a 0,5 već jako utječe na promjenu obrasca ponašanja, i promjena obrasca ponašanja se događa negdje iznad 0,2. Već s 0,3 promila alkohola je drukčiji obrazac ponašanja, vozači se zalijeću kroz crveno, brzo voze, ne poštuju druge, dodao je Marušić.
Prometni odgoj u školama?
Što se tiče ograničenja brzine, Šebalj je rekao da ljudi i na 130 i na 170 rade iste gluposti – prčkaju po telefonima i uopće nisu koncentrirani.
– Po meni ljudi trebaju samo biti svjesni onog trenutka što rade za upravljačem, a to je edukacija, rekao je Šebalj.
Mikulčić je rekla kako u Hrvatskoj postoji ozbiljna potreba uvođenja prometnog odgoja kao predmeta u osnovne škole.
– Sad je nešto sitno prometnog odgoja raspoređeno kroz više predmeta. Djeca kroz to prođu, a da nisu ni svjesna, i sve je na roditeljima, rekla je Mikulčić.
– Prometna kultura je neophodna u osnovnim školama, poručila je.
Tu je ideju podržao Mataija, koji je rekao da su krivci za stradavanje djece njihovi najbliži. Godišnje više od 60 posto djece strada kao putnici, ali ne u javnom prijevozu, već u vozilima svojih najbližih, dodao je.
Marušić je rekao kako bi se trebala povećati izvjesnost kažnjavanja tako da se naše ceste premreže kamerama, pri čemu bismo, smatra, trebali koristiti iskustva iz inozemstva.
– Pokušajte u centru Londona, Ljubljane, Züricha voziti glavnom cestom 50 posto brže od ograničenja. Nema šanse. U Zagrebu možete, rekao je Marušić.
Mikulčić je rekla kako je glavni problem kad vozač precijeni svoje mogućnosti.
Mataija je rekao da ne možemo reći da brzina nije problem.
– Brzina je veliki problem. Statistika pokazuje da su u 50 posto teških prometnih nesreća – dakle, nesreća u kojima se gine – ljudi poginuli zbog brzine, rekao je Mataija, na što je Šebalj rekao kako se u potpunosti slaže.
Mataija je spomenuo i upotrebu mobitela, za koji je rekao da postaje veći problem čak i od alkohola.
Autonomna vozila
Otvorena je i tema autonomnih vozila. Mataija je rekao kako će uvesti kaznu za vozače poluautomatiziranih vozila koji nisu za upravljačem.
– Ako je poluautomatizirano vozilo, mora sjediti za upravljačem, dodao je.
– Ako je vozilo automatizirano, onda će biti druga situacija. Međutim, nismo još u toj fazi. U toj fazi nije ni cijela Europa, to još nije potpuno definirano, rekao je Mataija, prenosi HRT.
Ukida se 0,5 promila, prekoračenje brzine od 10% neće se tolerirati
