Javno savjetovanje o novom Nacionalnom planu sigurnosti cestovnog prometa RH 2020.-2030. završeno je i o tome je objavljeno izvješće. Nacionalni plan donosi MUP, a za prethodno desetljeće glavni cilj bio je da se 2020. za 50 posto smanji broj poginulih u odnosu na 2010., na 213. To nije uspjelo, 2019. godine bilo je 297 poginulih na cestama, a lani 237, iako su prošla i ova godina obilježene koronakrizom i lockdownima zbog čega je bio i manji promet na cestama. Novim planom određeno je 13 područja djelovanja, za svako od njih predložene su mjere. Za područje Vožnja bez utjecaja alkohola, droga i lijekova, kao jedna od mjera navodi se da će se istražiti mogućnost i učinkovitost promjene graničnih vrijednosti dopuštene količine alkohola u krvi vozača. Provedba ove mjere, prema planu, mogla bi početi od ove godine do 2023.
Sada je na snazi regulativa koja dopušta 0,5 promila alkohola u krvi vozača, no to se ne odnosi na profesionalne i mlade vozače. Jedna od mjera je i da se istraži učinkovitost sustava Alcohol Interlock i njegov utjecaj na smanjenje broja nesreća te da se potiče profesionalne vozače na korištenje tog sustava. Sukladno provedenim istraživanjima učinkovitosti, predložit će se i obveza ugradnje uređaja Alcohol Interlock u vozila osoba koje su više puta uhvaćene pijane u vožnji. Što se tiče područja Sigurna brzina, tu će se među ostalim istražiti i predložiti rješenja za učinkovitiju naplatu kazna te uvođenje kontrole prosječne brzine, pogotovo u tunelima.
Potaknut će se i jedinice lokalne samouprave da nabave uređaje za mjerenje brzine, pri čemu će se tolerancija uređaja za mjerenje brzine svesti na minimalno moguću. Ta tolerancija ili, kako se službeno naziva, sigurnosna razlika iznosi 10 km/h za brzine do 100 km/h, a za veće brzine od toga iznosi 10 posto. Sukladno svjetskim smjernicama, postupno bi se uvodili i sustavi za nadzor brzine u vozilima koji vozače informiraju o njihovoj trenutačnoj brzini te ih upozoravaju voze li nepropisnom brzinom. U području Prevencija distrakcije vozača istražit će se inovativne mogućnosti onemogućavanja vozača da koriste mobitel tijekom vožnje i predložiti rješenja. Pješaci i biciklisti pripadaju u područje Sigurnost aktivnih oblika prometovanja, a tu se kao mjere navode edukacije pješaka i provođenje biciklističkih ispita.
Jedna od mjera u području Sigurnost motociklista i mopedista jest podizanje svijesti o važnosti međusobnog poštovanja vozača motocikala i mopeda te vozača ostalih vozila. Što se tiče područja Sigurnost pofesionalnih vozača, tu se predviđa unapređenje zakonske regulative vezane za preusmjeravanje prometovanja teretnih vozila na autoceste. Područje Zaštita u vozilu predviđa, primjerice, edukativne programe o važnosti korištenja pojasa dok se za područje Sigurna infrastruktura kao jedna od mjera navodi sanacija opasnih mjesta. Iniciranje financiranja provedbe ovog Plana od strane osiguravatelja jedna je od mjera u području Sigurna vozila. Područje brze i učinkovite hitne službe predviđa i hitnu helikoptersku medicinsku pomoć kao i pomoć brzim brodicama.
Udruga Sigurnost u prometu kritizirala je novi plan jer je, navodi, donesen bez analize učinaka prošlog plana. Tako kaže da se u novom planu uopće ne navodi osnivanje Agencije za sigurnost cestovnog prometa, a što je bilo navedeno u prošlom planu i nije ostvareno. Iz MUP-a su odgovorili da je u izradi novog plana konzultiran širok krug stručnjaka i da se tako došlo do spoznaje da je za sadašnje prilike najbolje za nositelja provođenja plana imenovati MUP, a ne ad hoc osnivati novo tijelo, piše Večernji.
