16.1 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno Osjetili ste podrhtavanje, ali aplikacija šuti, a drugi vas blijedo gledaju? Stručnjakinja...

Osjetili ste podrhtavanje, ali aplikacija šuti, a drugi vas blijedo gledaju? Stručnjakinja objašnjava sve o “fantomskim potresima”

Ako ste primijetili da imate osjećaj kako podrhtava tlo, a nitko nije zabilježio potres, pa čak ni aplikacija EMSC – onda ste se susreli s čestom pojavom pod nazivom “fantomski potres“.

Upravo ona objašnjava i sve češći porast osjećaja vrtoglavica nakon snažnih potresa koji su zatresli Hrvatsku u više navrata. Mnogi ga uspoređuju s fenomenom “ljuljanja” nakon plovidbe brodom jer je riječ o vrlo sličnom mehanizmu.

Što su fantomski potresi?

Odgovore na ovaj popularni fenomen dala je u razgovoru za RTL.hr stručnjakinja, mag. psih. Lana Gjurić, članica Zagrebačkog psihološkog društva: “Fantomski potresi česta su pojava nakon velikih i razornih potresa. S obzirom da potresi spadaju u visoko stresne i traumatske događaje, osjećaj da se tlo trese i mi zajedno s njim (kada zapravo ne trese), psihološka je reakcija organizma na prijetnju poput potresa. Tijelo i organizam žele biti spremno na ponovnu opasnost pa u stanju pripravnosti reagira i na druge podražaje koji podsjećaju na potres.”

Psihologinja Gjurić ističe kako se ne trebate brinuti jer se ne događa ništa neobično: “Naš sustav ravnoteže ima za cilj održati nas uspravnima pa će na temelju slušnih, vizualnih i fizičkih informacija iz okoline reagirati i pritom se može javiti vrtoglavica ili osjećaj podrhtavanja, kao da se potres zaista događa. Nakon velikog potresa u Zagrebu, a onda i u Petrinji, često smo se trzali na zvuk motora, kamion ili tramvaj u prolazu, tutnjanje ili glasne udarce izvana… sada oko godišnjice potresa u Zagrebu nije neobično da se prisjećamo događaja i da to prisjećanje bude svojevrsni okidač za reakciju organizma.”

Kako se umiriti, kako uvjeriti tijelo da ne osjeti zapravo potrese?

Naravno da se sa svakim novim podrhtavanjem tla, neovisno o njegovoj jačini, javljaju stari iracionalni strahovi i osjećaj bespomoćnosti od prijašnjih potresa, poput onog u Zagrebu i Baniji. Ipak, kada osvijestimo da do potresa uopće nije došlo, jako je teško umiriti svoje misli, ali i tijelo.” Srećom, stručnjakinja Gjurić ima provjerene metode umirivanja.

“Često nakon što nam se učini da smo osjetili potres pohrlimo gledati vijesti ili otvoriti aplikaciju EMSC i provjeriti je li bilo potresa, no preporučuje se zapravo odvratiti misli i pažnju od toga i fokusirati se na nešto drugo. Često pomaže boravak na zraku, u prirodi, na otvorenom i bavljenje fizičkim aktivnostima ili aktivnostima u kojima uživamo. Također, pomaže i opuštanje i bavljenje aktivnostima koje nas umiruju i smiruju, poput yoge, meditacije, tople kupke, čitanja knjige, gledanja serija, filmova, slušanja muzike, druženja i razgovora s prijateljima… što god nas opušta”, ističe Gjurić.

Koliko god i sama pomisao na potres budi osjećaj anksioznosti, riječ je o dobrim mehanizmima koji povećavaju i pospješuju našu šansu za preživljavanjem u slučaju velike opasnosti, u ovom slučaju potresa.

Mag. psih. Gjurić otkriva kako si pomoći u situacijama “fantomskog potresa”, ako gore navedeni savjeti ne daju zadovoljavajuće rezultate: “Bitno je podsjetiti se da smo preživjeli velike potrese koji su nas zadesili i da možemo napraviti stvari koje će nam olakšati reakciju ako se potres i dogodi (npr. priprema ruksaka za krizne situacije, odabir sigurnog mjesta u kući), ali da ostalo ne možemo predvidjeti niti kontrolirati. U slučaju da se zaista borimo sa strahom koji ne prolazi i ometa nam svakodnevno funkcioniranje, dobro je potražiti pomoć stručnjaka. Stručnjake možete potražiti na platformama: psihelp.hr, psiholoskapomoc.hr i mentalnozdravlje.hr.”

Preostaje nam jedino nadati se kako će sjećanje na te tragične prirodne katastrofe novije hrvatske povijesti polagano blijediti zajedno s neugodnom pojavom “fantomskih potresa”, piše RTL.

Najnovije

Još iz rubrike