8.2 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno Korona je dosad stajala proračun 32 milijarde kuna, no naš je najveći...

Korona je dosad stajala proračun 32 milijarde kuna, no naš je najveći i trajni problem demografska kriza

Malo tko je vjerovao da će ovo proljeće biti slično prošlogodišnjem, no problemi povezani sa širenjem koronavirusa ne smanjuju se, a samim time i danas su aktualna zatvaranja i ograničenja. Na pitanja kakva je financijska slika proračuna te što njegovi korisnici i građani mogu očekivati ove godine, u razgovoru za Obzor odgovara ministar financija Zdravko Marić, piše Večernji.

Jesenas, kad ste predlagali proračun, očekivalo se da će do proljeća epidemija biti pod kontrolom te da će od travnja i obveze države za tekuće troškove vezane za epidemiju biti niže. Vidimo da se mjere pomoći produljuju, no stigla je i znatna isplata iz SURE programa. Koliko je EU u posljednjih godinu dana pomogao Hrvatskoj u sklopu svojih programa, a koliko smo morali sami podmetnuti leđa?

Ukupni financijski efekt koronakrize na proračun do sada iznosi više od 32 milijarde kuna. Od toga se oko 13 milijardi kuna odnosi na pad proračunskih prihoda, što uključuje mjere otpisa poreza i doprinosa, dok se više od 19 milijardi kuna odnosi na izravne rashode i izdatke proračuna uvjetovane pandemijom koronavirusa. Najveći dio izravnih rashoda otpada na mjere očuvanja radnih mjesta, za koje je do sada plaćeno 10 milijardi kuna, dok je za dodatne troškove u zdravstvu osigurano oko dvije milijarde kuna.

Preostali iznos u najvećoj se mjeri odnosi na proračunske transfere za održavanje likvidnosti prema HZZO-u i lokalnoj samoupravi, odnosno HBOR-u i HAMAG-u za njihove kreditne linije gospodarstvu. Činjenica je da smo iskoristili bespovratna sredstva iz programa EU od 5,9 milijardi kuna, od čega je najveći dio došao iz programa REACT-EU za mjeru očuvanja radnih mjesta. Međutim, kada se uzme u obzir spomenuti ukupni financijski efekt koronakrize, jasan je zaključak da je do sada pretežiti dio troška išao na teret državnog proračuna, odnosno zaduživanja. To je utjecalo na povećanje udjela javnog duga, koji je na kraju 2020. bio na razini 89,1% BDP-a. Kad već govorimo o programu SURE, moram istaknuti da se tu ne radi o bespovratnim sredstvima, nego o kreditu, doduše po vrlo povoljnim uvjetima, ali koji će se morati vratiti iz državnog proračuna. U dvije tranše do sada smo se zadužili iz spomenutog programa za ukupnu dodijeljenu nam alokaciju od jedne milijarde eura. Prva tranša sredstava kredita iz programa SURE povučena je u prosincu 2020., a dobro znamo da su troškovi pandemije koronavirusa prisutni još od ožujka, kaže, uz ostalo Marić.

Cijeli intervju je OVDJE

Najnovije

Još iz rubrike