Troskot: Prijedlog Zakona o obnovi HDZ-a i Možemo! je neprovediv

U N1 Studiju uživo gostovao je Mostov kandidat za gradonačelnika Zagreba, Zvonimir Troskot. Tom prilikom je govorio o lokalnim izborima, kampanji i projektima koje planira ako pobijedi na izborima.

“Nemamo nešto organizirano ova tri dana, organizaciji smo dali malo predaha jer zadnjih nekoliko mjeseci naporno radimo na terenu. Ova tri dana smo se svi više orijentirali obitelji da se svi malo odmorimo i pripremimo za zadnjih 40-ak dana prije izbora”, rekao je komentirajući aktivnosti protukandidata koji su danas na terenu, među ljudima.

U nastavku se osvrnuo i odluku zagrebačkog stožera o nošenju maski na otvorenom te smjeni Olivere Majić s čela stožera.

“Definitivno je riječ o igrokazu i to je takozvani politički dupli pas jer je gospodin Šoštar, koji je bio namještenik Milana Bandića, izrekao znanstveno neutemeljenu izjavu da bi maske trebalo nositi i vani. Najveći broj zaraženih bio je u 11. mjesecu i tada nitko nije nosio maske vani. To je otvorilo prostor Jeleni Pavičić Vukičević i sada će ona kao mesija kontrolirati stožer.

To nije nešto što građani nisu već imali prilike vidjeti, to smo imali na parlamentarnim izborima s Berošem i Božinovićem. Nije u redu spajati stožer i kampanju”, rekao je.

“Zakon o obnovi je neprovediv”

Dodaje i kako trenutno nema nekih prljavih poteza u kampanji i da se nada da će tako ostati, ali da se također boji da to neće biti slučaj.

“Volio bih da se dotaknemo Zakona o obnovi što mislim da je ključ. Moramo naglasiti da je prijedlog zakona o obnovi, koji su predložili HDZ i Možemo!, kao takav je neprovediv. EU daje novac kroz fond solidarnosti. Volio bih naglasiti da je taj novac za objekte do one razine kojoj su bili do potresa, a ne za temeljitu konstrukcijsku obnovu. Jedan od glavnih razloga zašto imamo kočnicu je upravo zakon koji su izglasali HDZ i Možemo! i koji je nažalost neprovediv”, rekao je.

Izložio i što oni njegova stranka nude ako pobijede:

“Uključili bismo se u nešto što stručnjaci nazivaju pojedinačna valorizacija objekta. To rade stručnjaci koji sami donose zaključke do kojeg nivoa se ti objekti trebaju zaštiti.

Postoje objekti koji su zaštićeno dobro, poput HNK i to ide isključio kroz sanaciju, ali postoje i objekti koji nisu zaštićena Kulturna dobra i tu smo predložili takozvani bečki model gdje bismo te objekte rušili, napravili bismo dodatne dvije etaže i garažu”.

Digitalna mapa

Napravili bi i digitalnu mapu:

“Mi smo već sad izgubili godinu dana, a mogli smo napraviti valorizaciju svih objekata u Donjem gradu. Ne možemo odjednom sve rušiti i graditi. Kako bi konzervatori dali zeleno svjetlo da nešto nije kulturno dobro, njega bi se automatski rušilo, a oni bi išli dalje po gradu i u digitalnu mapu bi se upisivalo što u rekli za određene objekte.

Neka rješenja koja je Uhlir napravio su upitna. Što se samog informiranja tiče, tu bi Grad Zagreb pod našom administracijom dao sve informacije koje su važne. Prije svega koji su to sve objekti koji bi mogli biti rušeni, odnosno građeni, a kroz digitalnu mapu bi se vidjelo koji su to objekti koji se apsolutno ne smiju dirati”, objašnjava.

Ponovno je rekao i kako je apsurdno da kvadrat obnove Gornjogradske gimnazije stoji 3000 eura, što je više nego u Dubaiju.

“Išli smo prebrojati štehere, njih šest i skelu su izvođači naplatili 8 milijuna kuna. To su zlatne skele”, govori.

Uvođenje “financijskog reda” u Grad

Kao prioritet je istaknuo uvođenje “financijskog reda” u Gradu Zagrebu.

“Proračun i Holding su propusni kao što je propusna i vodoopskrba koja gubi 50% vode. Iz ušteda bi mogli financirati i dugove vrtića i pomoći poduzetnicima… Jedna od ključnih stvari koje bismo napravili je Jarunski most i to bi bilo puno bolje rješenje od rotora. To bi uštedjelo i vrijeme i novac i rasteretilo bi stari most koji je u derutnom stanju i Horvaćansku”, ističe.

Dodao je i kako bi izgradio dodatne podvožnjake jer se oni na području Podsuseda i Vrapča za svake jake kiše pretvore u “vaterpolo igrališta”.

Što se tiče zaposlenika u Gradu, kaže:

“Prije svega, izučili smo nalaze revizije i jedan od prvih poteza koje bih napravio jest pogledao bi koliko je ljudi zaposleno na neodređeno, a koliko na određeno. Vidjeli smo po nalazu da su određene administrativne poslove radile osobe s ugovorom na određeno što je suprotno Zakonu koji kaže da bi to trebali raditi ljudi koji imaju ugovore na neodređeno pod uvjetom da znaju.

Postavlja se pitanje zašto to rade ljudi s ugovorom na određeno. Tu se ne radi o nekakvim hladnim racionalizacijama jer je nama čovjek najvažnija vrijednost i smatramo da na čovjeku trebamo graditi radno mjesto, no prije svega bismo to pregledali.

Drugo koliko je ljudi u samoj administraciji, a koliko je ljudi na terenu. Nemoguće da imamo dva vozača čistoće, a deset u uredu koji naprave svoj posao u 10 minuta. To ćemo analizirati i na temelju toga napraviti odluke. Sve ostalo bilo bi populizam”, veli. Moguće partnere u Skupštini nije konkretno naveo, ali rekao je kako to svakako ne bi bio nitko od starih struktura jer Zagrebu žele pružiti nešto novo.

Share This Article