16.1 C
Zagreb
Naslovnica Život i zabava Stari običaji na Veliki četvrtak: Ogledalo se prekrivalo krpom, a majke su...

Stari običaji na Veliki četvrtak: Ogledalo se prekrivalo krpom, a majke su djeci prale noge

Veliki četvrtak posljednji je dan korizme i početak vazmenog trodnevlja koji, osim Velikog četvrtka, uključuje i Veliki petak te Veliku subotu. To je sjećanje na posljednju Isusovu večeru, na njegovu patnju te na uvođenje sakramenata svete mise i svećeničkog reda.

Na taj dan se prije podne u svakoj biskupiji održava posebna sveta misa ‘Misa posvete ulja’ koju biskup slavi sa svojim svećenicima. Tijekom te mise biskup blagoslovi tri ulja – bolesničko (kojim se mažu bolesnici), katekumensko (kojim se mažu krštenici) i krizmeno ulje (koje se koristi kod krštenja, potvrde te kod svećeničkog i biskupskog ređenja).

Navečer u svakoj župi organiziraju misu Gospodnje večere koja zna uključivati i obred pranja nogu po uzoru na to kako je Isus tijekom posljednje večere oprao noge svojim učenicima i tako im dao primjer rekavši: ‘Primjer sam vam dao da i vi činite kao što ja vama učinih’.

– Veliki četvrtak je spomendan Isusove posljednje večere, ustanovljenja sakramenata svete mise i svećeničkog reda. Danas Crkva ulazi u sveto trodnevlje, u sjećanje, komunikaciju kroz liturgiju i molitvu Isusovih posljednjih dana i djela. Crkva se danas sprema na slavljenje i doživljavanje Uskrsa. Crkvi je danas pogled usmjeren preko križa ka uskrsnuću – pojasnio je preč. Mladen Matika iz Porečko i Pulske biskupije.

– Na Veliki četvrtak Isus tim sakramentima uspostavlja jedan novi način života, uspostavlja jednu novu komunikaciju među ljudima te uspostavlja večeru prijateljstva, večeru ljubavi koja na jedan drugačiji i nov način povezuje čovjeka s Bogom. Govoreći: ‘Ovo je moje tijelo koje se za vas predaje’, ‘Ovo je krv koja se prolijeva za vas i za sve ljude na oproštenje grijeha’, sklopio je s nama novi savez u svojoj krvi. Tako je nekako potpisao sveobuhvatni, vječni ugovor, savez, spomen između Crkve i sebe, između čovječanstva i Boga. Pod tim savezom koji Crkva čuva u slavljenju euharistije ili svete mise, sadržano je sve blago koje je Isus donio na svijet. Tu su njegove riječi, tu je snaga njegovih sakramenata, tu je snaga njegova Duha, tu je njegova prisutnost, tu su prisutne prvine novoga uskrslog svijeta – dodao je.

– Molimo danas da iz Isusove drame života izađemo snažniji, jači, novi ljudi koji su doživjeli unutarnje preobraženje. Neka nam euharistija bude sjeme ljudskog uskrsnuća – zaključio je preč. Mladen Matika.

U Evanđelju po Ivanu, u 13. poglavlju, opisana je posljednja Isusova večera

Bijaše pred blagdan Pashe. Isus je znao da je došao njegov čas da prijeđe s ovoga svijeta Ocu, budući da je ljubio svoje, one u svijetu, do kraja ih je ljubio. I za večerom je đavao već bio ubacio u srce Judi Šimuna Iškariotskoga da ga izda. A Isus je znao da mu je Otac sve predao u ruke i da je od Boga izišao te da k Bogu ide pa usta od večere, odloži haljine, uze ubrus i opasa se. Nalije zatim vodu u praonik i počne učenicima prati noge i otirati ih ubrusom kojim je bio opasan.

Dođe tako do Šimuna Petra. A on će mu: ‘Gospodine! Zar ti da meni pereš noge?’. Odgovori mu Isus: ‘Što ja činim, ti sada ne znaš, ali shvatit ćeš poslije.’ Reče mu Petar: ‘Nećeš mi prati nogu nikada!’. Isus mu odvrati: ‘Ako te ne operem, nećeš imati dijela sa mnom’. Nato će mu Šimun Petar: ‘Gospodine, onda ne samo noge nego i ruke i glavu!’. Kaže mu Isus: ‘Tko je okupan, ne treba drugo da opere nego noge – i sav je čist! I vi ste čisti, ali ne svi’. Jer znao je tko će ga izdati. Stoga je i rekao: ‘Niste svi čisti’.

Kad im dakle opra noge, uze svoje haljine, opet sjede i reče im: ‘Razumijete li što sam vam učinio? Vi me zovete Učiteljem i Gospodinom. Pravo velite jer to i jesam! Ako dakle ja – Gospodin i Učitelj – vama oprah noge, treba da i vi jedni drugima perete noge. Primjer sam vam dao da i vi činite kao što ja vama učinih’.

‘Zaista, zaista, kažem vam: nije sluga veći od gospodara niti poslanik od onoga koji ga posla. Ako to znate, blago vama budete li tako i činili’.

Stari narodni običaji na Veliki četvrtak

Stari hrvatski običaj je da se tijekom vazmenog trodnevlja ne obavljaju teški poslovi u polju, a nije se ni sijalo ni sadilo. Crkvena zvona su odzvonila jednom, a potom mirovala do Velike subote. U nekim krajevima zvona su se vezala, a majke su svojoj djeci govorila ‘zvona su otišla u Rim žalovati za Isusom i vratit će se samo ako djeca budu dobra’.

Običaj je bio do Velikog četvrtka očistiti kuću, okućnicu i ulice, oprati se. Veliko ogledalo su prekrivali bijelom krpom, a malo okrenuli kako se ukućani ne bi gledali svoj odraz. Krpom su svezali raspelo i takvo je ostalo sve do subote kad bi krpu uklonili.

Na Veliki četvrtak ljudi bi se okupili na večernjem obredu, a tad bi odjednom zazvonila sva zvona i zasvirale orgulje, a nakon toga je sve utihnulo sve do Velike subote. Običaj je bio i otići do voćnjaka tijekom zadnjeg zvona te protresti voćke kako bi urod bio bogatiji. Žene su odlazile na groblja kako bi uredile grobove svojih najmilijih.

Sve to se trebalo obaviti do 10 sati, a tad se krenulo s pripremama za Uskrs. Žene i muškarci su na pokrivala za glavu stavljali koprive kako bi prizvali dobro zdravlje.

U nekim mjestima su majke na Veliki četvrtak prale noge svojoj djeci, po uzoru na Isusa koji je kleknuo pred svoje učenike, prao im stopala i obrisao ih svojom haljinom, prenosi narodni.net, prenose 24sata.

Najnovije

Još iz rubrike