Hrvatska gospodarska komora pozdravlja sveukupne napore Europske unije u pogledu odgovora na gospodarske posljedice pandemije koja je uzrokovala najveću gospodarsku krizu od Drugog svjetskog rata. Kao predstavnici koji zagovaraju interese privatnog sektora, moramo istaknuti da su razmjeri štete na poslovanje širokog spektra poduzetnika veliki uslijed zatvaranja gospodarstava te da je gospodarska snaga Mehanizma za oporavak i otpornost ključna za revitalizaciju gospodarstva. Usporediv s Marshallovim planom, Mehanizam je pravi instrument u pravo vrijeme koji je pokazatelj odlučnog zajedničkog odgovora na potrebe građana i poduzetnika na jedinstvenom europskom tržištu.
Inicijativa Europske komisije i plan oporavka za Europu pridonijet će stvaranju temelja za gospodarski oporavak članica nakon krize izazvane pandemijom COVID-a, ali i omogućiti provedbu digitalne i zelene transformacije radi veće otpornosti članica i cijele EU na buduće krize. Temeljem inicijative prihvaćen je instrument pod nazivom „EU sljedeće generacije“, a u okviru njega i Mehanizam za oporavak i otpornost kojim je predviđena raspodjela ukupno 672,5 milijardi eura bespovratnih sredstava i zajmova članicama EU radi provođenja reformi i povezanih investicija.
Osim što kao članica Europske unije Hrvatska ima više alata za očuvanje radnih mjesta i gospodarske aktivnosti, Hrvatska će dobiti najviše sredstava od svih država članica. Za to je zaslužna hrvatska Vlada koja je uspješno sudjelovala u pregovorima o uspostavi mehanizma i osigurala približno 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava te približno 3,6 milijardi eura zajmova koji se mogu iskoristiti u razdoblju od 2021. do 2026. godine. Uz definirane kriterije koji su između ostalog obuhvatili razinu razvijenosti članica te zabilježeni pad BDP-a u prošloj godini, prihvaćeni iznosi ovisili su i o sposobnosti iznošenja potreba i planova, a iznos bespovratnih sredstava koji je na kraju dodijeljen Hrvatskoj je u odnosu na veličinu BDP (približno 12% BDP-a za ovu godinu) najveći među svim članicama Europske unije.
Nacionalni plan oporavka i otpornosti je daljnji korak i nužan preduvjet korištenja raspoloživih sredstava i u njemu su prikazane reforme i investicije koje se planiraju provesti do kraja kolovoza 2026. godine. Ovaj plan oslonjen je na već postojeće dokumente koji određuju strategiju razvoja RH: Program Vlade RH 2020.-2024., Nacionalni program reformi, Preporuke Vijeća EU, Akcijski plan za sudjelovanje u ERM II, te nedavno donesenoj Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. godine, odnosno njime su nacionalni planovi usklađeni sa zacrtanim okvirima plana za oporavak EU.
Ukratko, Nacionalni plan oporavka i otpornosti usmjeren je na jačanje ekonomske i socijalne otpornosti, ublažavanje socijalnih i ekonomskih učinaka krize te na zelenu i digitalnu tranziciju, a posebno je istaknuta i obnova Zagreba i Banovine nakon potresa. Planom je definirano šest glavnih komponenata, odnosno područja koja pokriva: gospodarstvo, javna uprava, pravosuđe i državna imovina, obrazovanje, znanost i istraživanje kao treća komponenta, tržište rada i socijalna zaštita, zdravstvo te obnova zgrada. Ukupna procijenjena vrijednost ulaganja kroz ove komponente je 49,1 milijardu kuna, pri čemu se najviše, čak 54%, odnosi na ulaganja u gospodarstvo.
Sve komponente detaljno su razrađene te imaju svoje ciljeve, podkomponente i popis pojedinih reformi i investicija koje se planiraju provesti u okviru svake podkomponente. U okviru svake podkomponente iskazani su i glavni izazovi i ciljevi koji se planiraju postići, kontekst radi kojeg je svaka podkomponenta prihvaćena kao takva, provedba te očekivani rezultati. Primjerice komponenta Gospodarstvo podijeljena je na jačanje konkurentnosti i zelenu tranziciju, energetsku tranziciju, unaprjeđenje vodnog gospodarstva i gospodarenja otpadom, razvoj prometnog sustava, bolje korištenja prirodnih resursa i jačanje lanca opskrbe hranom te razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma.
Dakle, ovako široko postavljenim, a opet detaljnim, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, koji je temelj za daljnje pregovore s Europskom komisijom, predviđa se iskoristiti značajan iznos bespovratnih sredstva na različite reforme kojoj su Hrvatskoj nužne za dinamičniji rast, bolju kvalitetu života i poboljšanje poduzetničke klime, čak i kada se zanemari negativan utjecaj COVIDA-a. Pri tome će koristi biti i kratkoročne i dugoročne jer su uključene reforme u područjima gdje Hrvatska bilježi slabosti, poput efikasnosti javne uprave, obrazovanja ili pravosuđa, te reforme u područjima koja osiguravaju održivi i dinamičniji rast i razvoj, poput povećanja udjela energije iz obnovljivih izvora, jačanja konkurentnosti poljoprivrede ili pametnog razvoja turizma. Naravno nikako se ne smije zaboraviti ni obnova zgrada oštećenih u potresu koja predstavlja veliki financijski teret za državu.
Premda se plan oporavka za Europu temelji na reformama u javnom sektoru jasno je da će velike koristi od provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti imati stanovništvo i poduzetnici. Poduzetnici će moći koristiti i bespovratna sredstva i različite oblike povoljnog kreditiranja, a značajnu korist ostvarit će i kroz sudjelovanje u provedbi pojedinih javnih investicija, primjerice informatičke tvrtke kroz digitalizaciju ili građevinske kroz obnovu zgrada. Sve to trebalo bi doprinijeti dinamičnijem rastu gospodarstva, pri čemu svakako treba spomenuti i predviđanja navedena u Nacionalnom planu po kojima bi se opća stopa zaposlenosti do 2024. godine trebala povećati na 70%, odnosno po kojima će predložene mjere i investicije stvoriti uvjete za otvaranje najmanje 100.000 novih radnih mjesta. Zbog svega toga ovaj plan i njegovu provedbu Hrvatska gospodarska komora snažno podržava i nastavit će surađivati do njegova konačnog usvajanja, piše u priopćenju.
