8.6 C
Zagreb
Naslovnica Inozemstvo Hrvatska u Chicagu brani Meštrovićeve kipove

Hrvatska u Chicagu brani Meštrovićeve kipove

Nakon poprilične bure koju je u hrvatskim medijima podigla informacija kako Amerikanci, točnije grad Chicago, idu u javnu raspravu o mogućem uklanjanju četrdesetak rasno problematičnih spomenika, a među kojima su završili i “Strijelac” i “Kopljanik”, kipovi američkih Indijanaca našeg Ivana Meštrovića, priča ide dalje. Kako se doznaje, održani su sastanci naših predstavnika s čelnim ljudima gradske uprave Chicaga na tu temu.

Podsjetimo, na stranicama Chicago Monuments Projecta, odbora organiziranog za pregled gradske zbirke spomenika, Meštrović je prozvan zbog “romantiziranog i reduktivnog prikaza američkih Indijanaca”. Na noge su se digli hrvatski stručnjaci i Ministarstvo kulture i medija okarakteriziravši spomenik kao vrhunsko umjetničko djelo koje svjedoči o doprinosu Indijanaca povijesti Amerike. O temi je bilo riječi i u Saboru gdje je zastupnica Marija Selak Raspudić (Most), kritiziravši odluku CMP-a koji razmišlja o sudbini Indijanaca, poručila: “Ako se sramite Indijanaca, dajte ih nama.”

Logično, u Ministarstvu kulture i medija pitalo se je li Hrvatska država spremna otkupiti spomenik i dopremiti ga natrag u Hrvatsku, gdje je i nastao, ako do uklanjanja uopće ikada dođe, kao i u kojem je stadiju priprema papirologije o umjetničkoj i kulturnoj važnosti tog spomenika koju hrvatski stručnjaci, kako su svojevremeno najavili, pripremaju za američke kolege? – U slučaju postavljanja Meštrovićevih djela na popis javnih skulptura o čijoj se sudbini u javnom prostoru Chicaga razmatra, Ministarstvo kulture i medija već se očitovalo jasnim stavom kako je posve neprimjereno očitavanje rasističkih konotacija te je zgroženo idejom Chicago Monuments Projecta o mogućem uklanjanju spomenika.

Zajedno s djelatnicima Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo i dalje ulaže napore da do uklanjanja ne dođe. Stručnjaci Muzeja Ivana Meštrovića i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu pripremili su elaborat s obrazloženjem konteksta nastajanja i vrijednosti skulpture koji je dostavljen odboru Chicago Monuments Projecta, kao i gradskoj upravi Chicaga. Dodatno su održani sastanci s čelnim ljudima gradske uprave Chicaga, a organizirat će se i dodatni Zoom-sastanak s članovima odbora Chicago Monuments Projecta gdje će uz veleposlanika Šimunovića sudjelovati i hrvatski stručnjaci.

Uvjereni smo zato da do uklanjanja neće doći, a kao što se brine o svim spomenicima hrvatske kulture, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske pozorno će pratiti i sudbinu ovog spomenika te skrbiti za smještaj i primjeren tretman – odgovorili su iz Ministarstva kulture i medija. Što se tiče samog veličanstvenog spomenika koji od 1928. godine krasi trg Congress Plaza na zapadnom ulazu u veliki čikaški Grant Park, prvi spomen njegove buduće izrade nalazi se u pismima koja su razmjenjivali ravnatelj Art Institutea Robert R. Harshe i brat Ivana Meštrovića, Petar Meštrović.

Novac za izradu samih kipova osiguran je oporukom B. F. Fergusona koji je ostavio milijun dolara da se Chicago nakon velikog požara 1871.godine ukrasi kipovima. Da bi modelirao i izlio u bronci dva petometarska kipa Indijanaca, svaki težak sedam tona, Ivan Meštrović zatražio je razdoblje od dvije godine i svotu od 150.000 dolara, piše u svojoj knjizi “Život i djelo Ivana Meštrovića” Maria Meštrović. Izradio ih je u Zagrebu, a put Chicaga krenuli su vlakom od Zagreba do Trsta i ukrcali se na brod President Wilson do New Yorka, odakle su opet vlakom prevezeni u Chicago. Kipovi su prevoženi u četiri golema sanduka, a kako zbog visine nisu stali niti u jedan vlak, prije puta su rastavljeni na dijelove pa su opet sastavljani. Pet je muškaraca, pet dana u luci zavarivalo kipove prije no što je Wilson podigao sidro. U New Yorku su pak za prijevoz do Chicaga i konačne lokacije rabljeni posebni vagoni Pensilvanijske željeznice za iznimno teške terete.

Osim Indijanaca i 40 drugih spomenika o kojima se raspravlja, i lani su se tijekom prosvjeda Black Lives Matter, masovno uklanjali spomenici Kristoforu Kolumbu u SAD-u jer ga se smatralo simbolom genocida. U srpnju je Chicago tako ostao bez dva spomenika slavnom pomorcu, a jedan je uklonjen i iz Grant Parka na čijem su ulazu i Meštrovićevi Indijanci. Već su tada gradske vlasti najavile reviziju svih spomenika u Chicagu, što se sada i događa. U Chicago Monuments Projectu inače sudjeluje tridesetak umjetnika, profesora, arhitekata, studenata i lokalnih vijećnika, čiji je zadatak nakon opsežne javne rasprave, dati neobavezujuće mišljenje, savjet koji čikaške vlasti mogu i ne moraju usvojiti, pa se nadamo da će biti dovoljno trezvenosti i inteligencije da ta rasprava završi pozitivno u korist “Indijanaca”, piše Večernji.

Kome smetaju Meštrovićevi Indijanci i kako su se uopće našli na listi za moguće uklanjanje?

Najnovije

Još iz rubrike